Helikopterska hitna medicinska služba od početka godine 18 puta intervenirala je na području Koprivničko-križevačke županije, a više od polovice intervencija bilo je povezano s akutnim infarktom miokarda, odnosno srčanim udarom. Prošle godine u istom razdoblju zabilježena je 21 intervencija, dok ih je tijekom cijele 2025. bilo 41. Otkrila je to Zlatica Kučko-Gudelj, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije, gostujući u programu RKC-a.
Upravo danas prijepodne zabilježena je još jedna u nizu helikopterskih intervencija. Pacijentica rođena 1956. godine zbog srčanog udara prevezena je iz koprivničke bolnice u Kliničku bolnicu Dubrava. No helikopter je samo jedan od načina na koji se takvi pacijenti hitno prevoze prema Zagrebu.
– Ove godine imali smo ukupno 45 pacijenata s akutnim infarktom miokarda koji su prevezeni u KB Dubrava. Njih 25 prevezeno je izravno s terena našim T1 timom, 15 hitnim medicinskim prijevozom T2 timom uz pratnju bolničkog liječnika, dok je deset pacijenata prevezeno helikopterom – pojasnila je Kučko-Gudelj. Od deset helikopterskih prijevoza pacijenata sa srčanim udarom, pet ih je organizirano izravno s terena, a pet kao međubolnički premještaj.
Cilj je pacijenta zbrinuti unutar „zlatnog sata”
Brzina prijevoza posebno dolazi do izražaja kod najtežih stanja i ozljeda. Ravnateljica je podsjetila na tešku prometnu nesreću koja se dogodila prvog dana ove godine na Bjelovarskoj cesti. Preživjeli pacijent s neurotraumom i teškim tjelesnim ozljedama helikopterom je prevezen u zagrebačku bolnicu. Nedavno je helikopter intervenirao i u Križevcima zbog teške traume nakon pada s romobila, kada je osoba pronađena bez svijesti. Osim srčanih udara i teških trauma, među čestim razlozima za helikopterski prijevoz su i akutni moždani udari. Cilj je da pacijent kojem je potrebna takva vrsta hitnog zbrinjavanja stigne u odgovarajuću bolnicu unutar takozvanog „zlatnog sata”, odnosno 60 minuta od zaprimljenog poziva. To nije uvijek moguće zbog udaljenosti, no prema riječima ravnateljice, pacijenti su u pravilu unutar 75 minuta od poziva već u zagrebačkoj kliničkoj bolnici.
S obzirom na najavljene visoke temperature i novi toplinski val, Zavod zasad ne bilježi veći ukupan broj intervencija, ali se mijenjaju razlozi zbog kojih građani traže pomoć. Češće su nesvjestice, malaksalost i poteškoće s disanjem, posebno kod starijih osoba i kroničnih bolesnika. Javljaju se i srčane aritmije, slabost i drugi simptomi povezani s velikim vrućinama. Posebno su ugroženi srčani i plućni bolesnici, dijabetičari, osobe s bolestima bubrega te djeca. Visoke temperature šire krvne žile i mogu dovesti do pada krvnog tlaka, dok srce mora raditi intenzivnije. Dehidracija dodatno povećava rizik od komplikacija. Kod djece treba posebno pratiti znakove dehidracije. Suha usta, manji broj mokrih pelena kod beba ili izostanak suza prilikom plača mogu upozoravati da dijete ne dobiva dovoljno tekućine.
Kada treba zvati Hitnu?
Među ozbiljnim simptomima toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara su nesvjestica ili gubitak svijesti, zbunjenost, izrazito povišena tjelesna temperatura, ubrzan rad srca i disanje, mučnina, povraćanje, glavobolja i jaka slabost. Građanima se savjetuje da tijekom vrućih dana redovito piju vodu i nezaslađene napitke, izbjegavaju boravak na najvećoj vrućini i rashlađuju prostorije. Razlika između vanjske temperature i klimatiziranog prostora pritom ne bi trebala biti veća od šest do osam stupnjeva. Zavod je, istaknula je Kučko-Gudelj, spreman i za eventualno povećanje broja intervencija. Timovi rade u sve tri ispostave i pokrivaju cijelo područje županije.
Istodobno apelira na građane da broj 194 koriste kada je hitna medicinska pomoć doista potrebna jer nepotrebno angažiranje timova zbog blažih tegoba može produžiti vrijeme njihova dolaska do onih kojima je život ozbiljno ugrožen.
FOTO: Arhiva
