Za Podravski piše: Višnja Gotal, novinarka Jutarnjeg lista
U subotu ujutro na policama svih su trgovina u Hrvatskoj po prvi put istaknute jednake cijene za devet namirnica. Cijene oštrog i glatkog brašna, šećera, ulja, mlijeka, mljevenog mesa, cijelog pileta, svinjske vratine s kosti i svinjske lopatice bez kosti prvo su smanjene u prosjeku za 30 posto pa potom i zamrznute do 1. travnja. Realnije je za očekivati da će na toj razini i ostati, nego da će netko od trgovaca prodavati i jeftinije. Vlada je odluku donijela u četvrtak, u petak je ona objavljena u Narodnim novinama da bi u subotu postala važeća. Osim zamrzavanja cijena određenih namirnica, u Vladinu su paketu ograničene i cijene energenata, povećava se iznos neoporezivih primitaka, Vlada će isplatiti jednokratnu pomoć svima koji primaju dječji doplatak i umirovljenicima, raste neoporezivi dio studentskih zarada …. Mjerama su obuhvaćeni i poljoprivrednici i poduzetnici. Paket mjera ukupno je vrijedan 21 milijardu kuna.
Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
No krenimo redom. Što će točno pojeftiniti, koliko će što koštati i koliko će pomoći tko dobiti.
Mjera koja je već u ovom trenutku vidljiva je ograničavanje cijena devet namirnica na u prosjeku 30 posto niži iznos od iznosa koji smo za njih plaćali još do kraja prošlog tjedna. Iako su trgovci od Vlade zatražili više vremena da prilagode cijene, to im nije dozvoljeno pa su imali 24 sata vremena za ispoštovati nametnutu im obavezu.
Ta je mjera ujedno izazvala najveće kontroverze i strah trgovaca da bi zbog nje mogli završiti u zakonskom prekršaju. Oni, naime, kažu da će nove cijene na policama biti niže od nabavnih. Konkretno, prema riječima Martina Evačića, člana Izvršnog odbora za trgovinu HUP-a, ulazna cijena Zvijezdinog ulja je za koju lipu ispod 17 kuna, a oni su je ubuduće obavezni prodavati po 15, 99 kuna. Budući da je dumping, prodavanje robe ispod nabavne cijene, zakonom zabranjen, Evačić će u ime trgovaca, najavio je, od Vlade zatražiti pismenu garanciju da neće biti kažnjavanja.
Jeftinije namirnice
Uz ulje koje je od početka rata u Ukrajini i posljedične inflacije građanima postalo mjerilo za divljanje cijena, jer je cijena litre suncokretova ulja u kratkom vremenu više nego dvostruko narasla, snižene su i zamrznute cijene još osam namirnica. Mlijeko s 2,8 % mliječne masti koštat će 7,39 kuna (dosad 9,99), glatko brašno 5,99 kuna (8,99), oštro brašno 6,29 (8,99), bijeli šećer kristal 7,99 (9,99), cijelo pile 24,99 (35,99) svinjski vrat s kosti i lopatica bez kosti 24,99 i miješano mljeveno meso koje je dosad koštalo pedesetak kuna, stajat će 32,99 kuna. Izuzeća nema, odluka se odnosi na sve registrirane trgovce u Hrvatskoj. S ovim će cijenama košarica osnovnih namirnica biti 30 posto jeftinija.
Iako je ministar gospodarstva Davor Filipović na sjednici Vlade izjavio kako je odluka o novim cijenama donesena nakon „kvalitetnih razgovora s predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođača“, trgovci se ne bi složili s Filipovićevom konstatacijom. Dok on kaže da je „odluka zajednička“, oni kažu da je na sastanku s premijerom i ministrima, održanom tri dana prije donošenja paketa mjera, bilo dogovoreno drugačije. Ili barem ne tako kako je Vlada na kraju, po tome ispada, jednostrano odlučila.
– Cijene su zamrznute daleko ispod onoga što smo mi očekivali i o čemu smo razgovarali. Sve cijene predviđene Uredbom Vlade trenutno su ispod nabavnih cijena, što znači da u ovom trenutku gubimo dio cijene i kompletni PDV koji plaćamo državi. Ulazimo u opasnost plaćanja kazni zbog dumpinga, odnosno prodaje ispod nabavne cijene robe. Svi trgovci imaju otprilike zaliha za mjesec dana, izuzev svježeg mesa, što znači da samo na tim zalihama direktno gubimo 30-ak posto. Vjerovali smo da će Vlada zamrznuti cijene možda na razini sadašnjih ili eventualno nešto smanjene. Podnijeli bismo toliko da uz nove uvjete imamo pet posto marže. Primjerice, najveći domaći proizvođač ulja je skuplji u nabavi od ove cijene koju ćemo mi sad zamrznuti. Ulazna je cijena tek koju lipu ispod 17 kuna, a mi ćemo to ulje prodavati po 15,59. Isto je s mlijekom, u nabavi je skuplje od osam kuna. Čujte, što ćemo sad drugo nego uvoziti? – pitao se Martin Evačić u izjavi za Jutarnji list neposredno nakon javno obznanjenog paketa mjera. Svi su trgovci ostali zatečeni pa je Ivica Katavić, predsjednik NO najvećeg trgovačkog lanca na sjeverozapadu zemlje, KTC-a, rekao da mu je odluku Vlade vrlo teško razborito komentirati.
– Mjere će nam uništiti maržu. Jasno je da se u ovo ludo vrijeme svi moramo nečega odreći i s te strane poštujem odluku Vlade, ali se nadam da će se svi u lancu solidarizirati. Da će i dobavljači na svojim leđima ponijeti dio tereta. Ako sve ostane na trgovcima, bojim se da neće biti dobro. Mi želimo spustiti maržu, ali ovo što sam čuo da ćemo na mesu raditi s jedan posto marže, neće nam pokriti ni troškove prodaje. Ok, pokrit ćemo to s druge strane, ali predugo je to tako do ožujka sljedeće godine. Strahovit je, strahovit to teret za trgovinu. Na sastanku u srijedu premijer i ministri rekli su nam da su dogovorene određene korekcije cijene struje, ali nisam siguran da će to biti dovoljno za pokriti se, ako dobavljači ne pruže ruku i ne skinu ulazne cijene. Spremni smo iznijeti određenu žrtvu, ali ne da „poginemo“ – zabrinut je Katavić.
Njegov KTC na tržištu je tri desetljeća i godišnje kroz 28 trgovina lanca prođe 14 milijuna kupaca. Trgovci su bili uvjereni da će im se nametnuti smanjivanje marže na pet posto, ali ne i ovakva ograničenja.
Nestašica šećera
Dok se oni nadaju da će se i proizvođači solidarizirati sa situacijom pa im spustiti nabavne cijene, ovi se zasad ne oglašavaju, niti su ih mjere na bilo što obavezale. Tek iz Vlade javljaju da je, u zamjenu za kompenzacijske mjere koje su tražili, i s proizvođačima postignut dogovor. Kako bilo, trgovci poručuju da s dobavljačima koji i sami ne „podmetnu leđa“ neće raditi. Zasad je samo evidentno da nitko u ovom lancu nije zadovoljan, a sve bi se to moglo preliti na potrošače.
Ono čega se kupci i analitičari sada boje jest da će trgovci uzvratiti udarac pa će proizvode na kojima gube ili uvoziti po nižim cijenama ili maknuti s polica. U drugoj bi varijanti došlo do nestašica i posljedično ograničavanja kupnje. Jednaki se scenarij dogodio u Srbiji, gdje, recimo, mlijeka i šećera u dućanima nema pa svatko može kupiti limitiranu količinu. Istovremeno su proizvođači mlijeka pronašli puteve za plasman svog mlijeka u inozemstvo.
Ono zbog čega su do kraja tjedna strahovali, u subotu se već i počelo događati. Trgovine Boso ograničile su kupovinu šećera na dva kilograma po osobi, a samo je pitanje dana kad će to učiniti i drugi. Šećer im se, objasnio nam je Martin Evačić, ne isplati prodavati jer trgovci po svakom kilogramu ostvaruju dvije kune gubitka. Evačić predviđa sigurnu nestašicu šećera.
– Hrvatske potrebe za šećerom su 120.000 tona godišnje, a mi u našoj jedinoj šećerani proizvedemo samo 30.000 tona. To znači da šećer moramo uvoziti, a njegova je cijena na europskoj burzi već sad malo viša od jednog eura, na koliko je i nama limitirana cijena. No, kad državi platimo PDV po svakom kilogramu gubimo dvije kune, a taj si gubitak nijedan trgovac ne može priuštiti. To znači da kad prodamo ovo što imamo u zalihama, a i na tome gubimo, da šećera neće biti – kaže predsjednik NTL-a i član NO HUP-a za trgovinu.
Osim umjetno izazvanih nestašica, analitičari strahuju da bi trgovci svoj manjak kroz sljedeća tri mjeseca mogli nadoknaditi povećanjem cijena onih proizvoda čija cijena nije limitirana. Jer, slažu se analitičari, nitko više ne živi samo od mesa, brašna, ulja, šećera i mlijeka. Povrće i voće u mjerama se ne spominju, iako su hrvatski građani među najpretilijima u Europi. Oni s boljim pamćenjem sjećaju se kako je limitiranje cijene crnog kruha na pola cijene od bijelog dovelo do njegove potpune nestašice.
Premijer je u petak u Krapini, na pitanja novinara o nezadovoljstvu trgovaca, naglasio da se „radi o desetak, a ne o cijeloj paleti proizvoda“ i zaključio da će „svi ostati na nogama, a građanima će biti dobro“.
Struja po starom
Što se tiče ostalih mjera, ono što se odnosi na sva kućanstva je i ograničena cijena energenata, koji su u zadnje dvije godine na svjetskim burzama enormno skuplji. Nafta je s 47 dolara po barelu skočila na 93 dolara, MWh plina s 12 na 216 eura, a struja s 45 na 534 eura za MWh.
Cijene električne energije, čijeg su se velikog računa, zbog najava enormnog rasta cijene, građani najviše bojali, u sljedećem su polugodišnjem razdoblju limitirane. Kućanstva će od 1.listopada do 31. ožujka za potrošnju do 2500 kWh struje plaćati 59 eura po megavat satu (MWh), a potroše li više, plaćat će 88 eura u prosjeku. U kategoriju kućanstva će što se cijene struje tiče ući vrtići, obrazovne ustanove, domovi umirovljenika, JLS i druge javne ustanove. Univerzalna će im cijena biti 62 eura po MWh. Poduzetnici koji za pola godine potroše više od 250.000 kWh plaćat će 0,52 kune po kWh, a sve više od toga 1,76 eura. Nova su kategorija veliki potrošači koji troše više od 2,5 gigavatsata koji će sljedećih šest mjeseci plaćati 250 eura po MWh. I cijena plina za kućanstva je ograničena do 1. travnja, a ovaj će se tjedan limitirati i cijena plina u bocama.
Kućanstva koja se griju na drva ogrjev će kupovati po 20 posto manjoj cijeni za kubični metar, a Hrvatske su se šume obvezale povećati proizvodnju ogrjevnog drva s 1 na 1,1 milijun kubika.
Kako bi što lakše prebrodili inflaciju i poskupljenje, povećani su iznosi neoporezivih primitaka pa neoporezive prigodne nagrade s 3000 rastu na 5000 kuna godišnje, dok novčane nagrade za rezultate rada rastu s 5000 na 7500 kuna. Dar djetetu do 15 godina raste sa 600 na 1000 kuna, neoporezivi dio za prehranu radnika 5000 na 6000 kuna godišnje, a onaj tko privatni automobil vozi u poslovne svrhe ubuduće će dobivati tri, umjesto dosadašnje dvije kune po kilometru. Neoporeziva otpremnina pri odlasku u mirovinu s 8000 penje se na 10.000 kuna.
U sklopu mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena Vlada će korisnicima dječjeg doplatka jednokratno isplatiti 300 kuna za jedno dijete, 500 za dvoje, za troje 700, za četvero 900 i za petero djece 1.100 kuna. Jednokratnu pomoć dobit će i umirovljenici. Oni s najmanjim mirovinama, do 1.850 kuna primit će 1.200 kuna, od 1.850 do 2.350 kuna 900 kn, od 2.350 do 3.350 kn 600 kuna i od 3.350 do 4.360 – 400 kuna. Nezaposleni će tijekom sljedeća tri mjeseca dobivati po 250 kuna mjesečno.
Nisu izostavljeni ni studenti pa se osim povećanja visine stipendija i potpore studentskim centrima, neoporezivi primitak studenta za primitke u 2022. godini povećava se s 15.000 na 24.000 kuna. Prijevoznici će po litri dizela dobivati potporu od 1,47 kuna, država će poticati izgradnju sunčanih elektrana, a odnedavno je i ukinut PDV na isporuku i izgradnju solarnih ploča.
Posebni porez
Dok se za sve ove mjere još zbraja i oduzima koliko će zaista biti učinkovite i jesu li pravične, jedna je mjera, istina, zasad još samo najavljena, naišla na kolektivno odobravanje. Vlada će predložiti uvođenje posebnog poreza na dobit svima koji u krizi ostvaruju velike dobiti. Premijer kaže da će taj porez biti „pažljivo kalibriran“ i zvat će se, najavio je, posebni porez na dobit.
Najiščekivaniji dokument u državi, paket mjera za zaštitu od cjenovnog udara, uglavnom je, osim u sektoru trgovine, naišao na odobravanje uz tek određene zamjerke. Smatra se, recimo, da je kroz rezanje naknada ugrađenih u cijenu bilo još prostora za smanjivanje cijene goriva. Osim toga, mjere su za sve iste, istaknuli su ekonomisti, umjesto da budu ograničene na one kojima je to najpotrebnije pa da dobiju više. S tim se slažu i sindikalisti.
Iz SSSH kažu da podupiru subvencije, ali da „zaista i završe kod onih kojima su potrebne“. Krešimir Sever iz Nezavisnih sindikata Hrvatske volio bi da država ima razrađeni sustav potrebitih za ovakve situacije.
– Dakle praćenja i onih prihoda koji nisu vezani samo uz plaće i mirovine, nego uz rentijerstvo, turizam. Mjera bi tada mogle biti ciljanije pa kome ne trebaju, ne bi dobio potporu, a kome trebaju, dobio bi i više.
Također, sindikalisti smatraju da bez povećanja plaća nijedna mjera neće biti bogzna kako učinkovita jer da, kako kažu, „samo rast plaća može zaštititi životni standard radnika“.
I njega muče tri, već spomenute stvari. Prvo, da će zamrzavanjem cijena trgovci zaključiti da nemaju računicu pa izazvati umjetnu nestašicu. Drugo, ako su prisiljeni spustiti ovih devet cijena da gubitak ne nadoknade povećanjem cijena drugih artikala i treće da proizvođači, ako im se neće isplatiti, prestanu proizvoditi. Kao što već sad nemamo mljekara ni svinjogojaca.
Ekonomski stručnjaci mjere smatraju „dovoljno dobrim“ i kažu da su one slične onima koje se već provode u zemljama Europske unije. Premijer Plenković ih naziva „snažnim i pravednim“.
Udruga Glas Poduzetnika, piše Glas Istre, pozdravlja mjere, ali smatra da one nisu dovoljne. O najavljenom oporezivanju ekstraprofita smatraju da nije moralno oporezivati ekstraprofit kompanija istovremeno dok je država za sve višestruko povećane cijene naplatila višestruko veći PDV.
Ovo nije prvi put da Vlada limitira cijene aktivirajući Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena. U pandemiji su limitirane cijene 28 proizvoda i to na razini na kojoj su zatečene.
