I u prošloj godini nastavio se pad broja krava u Hrvatskoj i posjednika krava. Pokazuje to godišnje izvješće Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Lani je tako u hrvatskim stajama bilo ukupno 133.035 krava ili 3.550 manje nego u 2023. godini, a farmera, odnosno uzgajivača krava bilo je 14.240 ili čak 1.145 manje nego u godini ranije. Nastavljen je tako trend smanjivanja broja krava na hrvatskim farmama koji se u deset godina smanjio za 45 tisuća. No, još su dramatičniji podaci o broju farmera, koji se u deset godina i više nego prepolovio. Podaci HAPIH-a pokazuju tako da je u 2014. godini bilo 29.277 posjednika krava, a u 2024. godini bilo ih je, kao što smo već spomenuli, 14.240.
– U 2024. godini nastavljen je trend vrlo ograničenog povećanja prosječne mliječnosti krava simentalske i Holstein pasmine, ali i smanjenja ukupnog broja krava, osobito mliječnih i kombiniranih pasmina, dok je broj krava izvornih i mesnih pasmina povećan – istaknuo je ravnatelj HAPIH-a Krunoslav Karalić.
Broj jedan u zemlji
Koprivničko–križevačka županija je u prošloj godini bila broj jedan u Hrvatskoj po broju posjednika goveda i krava. Ispada tako da je svaki četrdeseti Podravac i Prigorac u svom posjedu imao barem jedno govedo jer podaci pokazuju da je ukupno u 2024. godini bilo registrirano 50.775 grla i 2.538 posjednika. Broj jedan smo i dalje i po broju farmera, kojih je ukupno bilo 1.797 i držali su 13.402 krave ili otprilike sedam i pol po domaćinstvu. Kada bi se gledao ukupni broj grla goveda, Koprivničko–križevačka županija je na trećem mjestu, iza Osječko–baranjske (89.057 grla i 1.268 posjednika) te Bjelovarsko–bilogorske (51.582 grla i 2.333 posjednika). Ti podaci pokazuju i da na našem području i dalje prevladavaju mala gospodarstva, dok su se u Slavoniji ona uglavnom transformirala u srednja i velika gospodarstva. Potvrđuje to i statistika HAPIH-a iz koje je vidljivo da na više od 60 posto imanja u Koprivničko–križevačkoj županiji obitava manje od šest krava. Preciznije, od ukupno 1.797 farmi s kravama, na njih 1.102 živi njih manje od šest. Imanja sa šest do deset krava je 297, a onih od 11 do 30 je 338. Kada je riječ o farmama na kojima je između 31 i stotinu krava, njih je 57, a imamo tek tri farme s više od stotinu krava i niti jednu na kojima je više od tisuću krava. U Bjelovarsko–bilogorskoj županiji recimo ima čak 12 imanja na kojima je više od stotinu krava, u Ličko–senjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji po osam, a u Osječko–baranjskoj čak 21. Ondje postoje i četiri farme s više od tisuću krava, a još jedna takva ogromna farma postoji tek u Vukovarsko–srijemskoj županiji.
I dalje tradicionalni
Puno toga otkriva i statistika o ukupnom broju krava ovisno o veličini farme pa tako ispada da na tri velike farme u Podravini i Prigorju ima ukupno 378 krava ili u prosjeku njih 126 po farmi. Istovremeno, na 12 farmi takve veličine u Bjelovarsko–bilogorskoj županiji postoje 3.102 krave ili oko 260 po farmi, a na osam takvih farmi u Ličko–senjskoj ima 1.237 krava ili prosječno 154 po farmi. Na šest takvih farmi u Zadarskoj županiji ima čak 1.229 krava ili oko 205 u prosjeku, a Vukovarsko–srijemska, pogotovo Osječko–baranjska županija su po tom pitanju svijet za sebe. Na osam takvih farmi u Vukovarsko–srijemskoj županiji postoji ukupno 1.896 krava ili 237 u prosjeku po farmi, dok na 21 takvoj farmi u Osječko–baranjskoj županiji postoji 7.637 krava ili 364 krave po farmi. Ovi podaci pokazuju da većina posjednika u Koprivničko–križevačkoj županiji na svojoj farmi imaju tek dvije krave jer na ukupno 1.102 takva domaćinstva postoji ukupno 2.416 krava. Po tome ispada da su Podravci i Prigorci i dalje prilično tradicionalni jer je unazad nekoliko desetljeća gotovo na svakom domaćinstvu bilo normalno posjedovanje dvije ili tri kravice. Gledano prema pasminama, Podravci i Prigorci i dalje, kada je riječ o mliječnim kravama, najviše vole dobre, stare „simentalke“ kojih je ukupno 11.275 ili gotovo 85 posto svih krava u županiji. Potom slijedi pasmina Holstein s 1.386 grla i 54 grla smeđe krave. Od mesnih pasmina goveda u Koprivničko–križevačkoj županiji najzastupljenija je francuska pasmina Charolais te je 14 posjednika imalo ukupno 152 grla te pasmine. Potom slijedi još jedna francuska pasmina, odnosno Limousin (12 posjednika i 53 grla), a treću francusku pasminu Salers te britanske pasmine Hereford i Angus imalo je tek nekolicina posjednika. Tek četiri posjednika iz Koprivničko–križevačke županije imali su izvorne hrvatske pasmine od čega njih tri buše (ukupno deset krava i dva bika), a jedan istarsko govedo (osam krava) dok se nitko ne bavi uzgojem slavonsko–srijemskog podolca.
Najviše uvezenih goveda iz Rumunjske
Ukupan broj goveda u Hrvatskoj je na kraju prošle godine bio 442.043, a ukupan broj krava 133.035, pokazuju podaci HAPIH-a. U odnosu na godinu ranije, ukupan broj krava smanjen je za 2,6 posto, a ukupan broj novorođene teladi je manji za 4,4 posto. Uvoz živih goveda je porastao za 16,7 posto, a izvoz za 32,5 posto te smo tako lani uvezli 198.509 grla goveda, a izvezli 120.518 grla. Najviše uvezenih goveda je iz Rumunjske (24,64 posto), Češke (18,12 posto) i Nizozemske (17,58 posto), dok je najviše goveda izvezeno u Italiju (23,82 posto), Kosovo (20,74 posto) i Libanon (14,79 posto).
FOTO ilustracija
