Godinama se oko bivše praonice vagona u Botovu prebacuje odgovornost za sanaciju, a sada je propao i prekršajni postupak protiv HŽ Infrastrukture i njezina tadašnjeg predsjednika Uprave Ivana Kršića. Općinski sud u Koprivnici oslobodio ih je optužbe jer je Državni inspektorat postupak pokrenuo prije nego što je istekao naknadno produljeni rok za izvršenje inspekcijskog rješenja. Riječ je o lokaciji poznatoj kao Dezinfekcija, jednom od područja visoko opterećenih otpadom jer na toj su se lokaciji desetljećima prali vagoni i cisterne, uključujući one kojima su prevoženi benzen, benzin, dizel, kerozin, pesticidi, umjetna gnojiva i druge potencijalno opasne tvari. Praonica je s radom prestala početkom ovog stoljeća, no sanacija do danas nije provedena.
Problem nakon poplave
Problem je ponovno eksplodirao nakon velike poplave Drave prije tri godine, kada je voda prodrla i na područje nekadašnje praonice. Tada su nadležne službe pokrenule inspekcijske nadzore, a Državni inspektorat naložio je HŽ Infrastrukturi određene mjere i upravo je jedan od tih naloga završio na koprivničkom sudu. Inspektorat je u svibnju 2024. godine HŽ Infrastrukturi naredio da provede dodatne istražne radove kako bi se utvrdila točna količina onečišćenog tla, vrsta i stupanj onečišćenja te procijenio opseg eventualnog onečišćenja podzemnih voda za što je rok bio 1. rujna 2024. godine. No, 27 dana nakon isteka tog roka, Inspektorat je donio novo rješenje kojim je HŽ Infrastrukturi ostavio dodatni rok za izvršenje i to sve do 31. prosinca 2024. Ipak, samo četiri dana kasnije, 1. listopada, protiv HŽ Infrastrukture i Kršića izdan je prekršajni nalog zbog neizvršenja inspekcijskog rješenja, a sud je upravo u tome pronašao ključni problem. Budući da je Inspektorat sam produljio rok za izvršenje do kraja prosinca, 1. listopada još nije bilo moguće tvrditi da HŽ Infrastruktura nije izvršila obvezu u ostavljenom roku. Prekršajni postupak zato je, zaključio je sud, bio preuranjen. Takvim postupanjem, navodi se u presudi, narušili bi se načelo razmjernosti, pravne sigurnosti i poštivanja procesnih rokova. Time se opet nije riješilo ono puno važnije pitanje: tko će i kada konačno sanirati Botovo. HŽ Infrastruktura je tijekom postupka tvrdila da nije odgovorna za onečišćenje jer je praonicu koristio HŽ, odnosno pravni prethodnik današnjeg HŽ Carga. Pozvala se i na činjenicu da je HŽ Cargo registriran za „pranje i čišćenje vagona“, dok je HŽ Infrastruktura osnovana za upravljanje i održavanje željezničke infrastrukture. HŽ Infrastruktura osporavala je i činjenicu da bi upravo ona bila pravni slijednik obveze sanacije, a sud se zbog toga nije ni morao konačno izjasniti o pitanju odgovornosti za samu sanaciju pa je HŽ Infrastrukturu te Kršića oslobodio optužbe.
Botovo na čekanju
Botovo tako ostaje tamo gdje je bilo i prije ovog sudskog postupka – na čekanju. Prema podacima koje je Podravski list objavio u kolovozu, u državnom proračunu za ovu godinu za program sanacije onečišćenja na lokaciji praonice vagona i dezinsekcijske stanice u Botovu predviđeno je 1,17 milijuna eura. No, prije same sanacije potrebno je provesti upravo one dodatne istražne radove oko kojih se sada vodio prekršajni postupak. Iz HŽ Infrastrukture tada su poručili da su tijekom prošle i ove godine pokrenute aktivnosti vezane uz dodatna istraživanja, da je izrađen plan istražnih radova te da se njihov završetak očekuje do kraja ove godine. Rezultati bi trebali pokazati stvarni opseg i stupanj onečišćenja te poslužiti kao podloga za odluku o sanaciji, a valjda ćemo ubrzo konačno i doznati tko je dužan očistiti desetljećima opterećenu lokaciju i kada će to doista biti učinjeno. Posebno će biti zanimljivo ako će to doista morati učiniti HŽ Cargo, državna tvrtka koja je u prethodnih šest godina poslovala s kumulativnim gubitkom većim od 50 milijuna eura.
FOTO arhiva
