Razgovarao: Stjepko Gambiroža
Cijene usluge vodoopskrbe i odvodnje nedavno su porasle za korisnike Koprivničkih voda s koprivničkog područja, a na ljeto će i stanovnicima Prigorja. S direktorom poduzeća Koprivničke vode Zdravkom Petrasom razgovarali smo o tome je li baš bilo nužno podizati cijene ovih usluga u trenutku kada i ostali troškovi života rastu, ali i drugim aktualnostima.
PL: Je li podizanje cijena vode korisnicima bilo nužno?
– Cijena vodoopskrbe nije se mijenjala više od deset godina, a u međuvremenu su rasli svi ulazni troškovi – energenti, materijal, usluge, plaće. Studijom izvedivosti za projekt Aglomeracije Koprivnica još 2019.godine definirana je nakon završetka projekta korekcija cijena vodnih usluga na uslužnom području KC Voda kako bi se osigurala samoodrživost poslovanja jer samo prihodima od planiranih novih priključaka to neće biti moguće ostvariti. Nakon toga dogodile su se neplanirane razne svjetske gospodarske krize i inflacija, a uz to smo preuzeli i novo uslužno područje. Da bismo održavali sustav i nastavili ulaganja u mrežu i građevine, morali smo uskladiti cijene s realnim troškovima. No, i nakon nedavnog povećanja od 34 posto, cijena vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja trećeg stupnja kod nas je i dalje među nižim cijenama u odnosu na druge distributere u Hrvatskoj.
PL: Kako se uopće formira cijena vode i odvodnje za građane i poslovne korisnike?
– Cijena vode i odvodnje ne formira se proizvoljno, nego prema državnoj metodologiji i uz suglasnosti Vijeća za vodne usluge (Regulator) i jedinica lokalne samouprave. Sama cijena sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni dio pokriva troškove osnovnog održavanja sustava, dok varijabilni dio ovisi o stvarnoj potrošnji korisnika. Važno je naglasiti da značajan dio iznosa na računu nije prihod Koprivničkih voda, nego pripada Hrvatskim vodama i državi. To uključuje naknadu za korištenje voda, naknadu za zaštitu voda, naknadu za razvoj i PDV. Tek dio cijene ostaje nama za stvarne troškove proizvodnje i distribucije vode, održavanje mreže, pročišćavanje otpadnih voda i investicije. Zato cijena mora biti realna i pokrivati sve troškove, ali istovremeno biti i priuštiva korisnicima.
PL: Kakva je uopće cijena vode na vašem distributivnom području u odnosu na okolna područja poput Varaždina ili Bjelovara?
– Koprivnica i Varaždin imaju zasigurno najniže cijene vodnih usluga u sjevernom dijelu Hrvatske. Kada se cijene preračunaju na jedan kubik vode, razlike su vrlo jasne. S druge strane, Karlovac, Bjelovar i Zagorski vodovod imaju osjetno veće cijene vodnih usluga. Na našem uslužnom području cijene su porasle nakon što se godinama nisu mijenjale. I uz to povećanje, građani Koprivnice, Križevaca i okolnih općina i dalje plaćaju jednu od najnižih cijena po kubiku vode u sjevernoj Hrvatskoj, dok je kvaliteta usluge i dalje među najboljima u državi. Drugim riječima, Koprivničke vode su i dalje u samom vrhu najpovoljnijih isporučitelja, a sustav je po gubicima vode prosječno od oko 12 posto i po pouzdanosti među najboljima u Hrvatskoj.
PL: Što je Koprivničkim vodama donijelo pripajanje križevačkih Vodnih usluga? Vidimo da je prema podacima Financijske agencije tvrtka prošlu godinu završila s gubitkom od gotovo 200 tisuća eura. Zašto se to dogodilo?
– Pripajanje Vodnih usluga Križevci bilo je zakonska obveza i dio državne reforme okrupnjavanja isporučitelja vodnih usluga. Donijelo nam je veći sustav, veći broj korisnika, veći broj zaposlenih i veću odgovornost, ali i preuzimanje obveza i troškova tvrtke koja je imala drugačiju organizacijsku strukturu i financijske obveze. To je jedan dio razloga za negativan rezultat poslovanja u prošloj godini. Drugi dio odnosi se na povećanje naših vlastitih troškova i dospjele obveze koje su se poklopile u istoj financijskoj godini – završetak projekta Aglomeracija Koprivnica i s 1. travnjem prošle godine preuzimanje sve izgrađene nove mreže i građevina, rast cijena energenata i materijala te povećani troškovi održavanja i provedbe ostalih investicija. Cijelu godinu radili smo po starim, nižim cijenama vodnih usluga, a rashodi su bili znatno veći. Dakle, gubitak je posljedica kombinacije troškova reforme i naših dospjelih obveza u godini velikih promjena. To je tranzicijski efekt koji se očekivano pojavi u prvoj godini okrupnjavanja, no ugroza likvidnosti poslovanja nije se dogodila.
PL: Mislite li da je ta reforma okrupnjavanja distributera zapravo bila nužna i što ona donosi u konačnici?
– Reforma je bila nužna. Hrvatska je imala previše malih isporučitelja koji nisu mogli samostalno sprovoditi velike infrastrukturne projekte ni održavati sustav na visokoj razini. Okrupnjavanje donosi stabilniji sustav, jaču financijsku i stručnu bazu, jedinstvene standarde kvalitete i dugoročno održivije poslovanje. Kratkoročno je zahtjevno, ali dugoročno korisno; i za korisnike i za sustav.
PL: U kakvom je stanju postojeća vodovodna i kanalizacijska mreža? Ima li razlika na području kojim su i do sada upravljale KC Vode i preuzetim dijelom od križevačkih Vodnih usluga?
– Na području Koprivnice mreža je u vrlo dobrom stanju zahvaljujući projektu aglomeracije kojim je rekonstruirano 18 km vodoopskrbnih cjevovoda, ali i zahvaljujući ranijim ulaganjima. Na području Križevaca stanje je šarolikije, dio mreže je noviji, ali ima i dionica koje zahtijevaju rekonstrukciju. Zato radimo jedinstveni plan razvoja i obnove vodoopskrbnih sustava za cijelo uslužno područje. Sukladno nacionalnim smjernicama i obvezama Republike Hrvatske prema Europskoj uniji da se nacionalni gubici s trenutnih 52 posto smanje na 30 posto u narednih 15 godina, izradili smo Akcijski plan smanjenja gubitaka u vodoopskrbnom sustavu na cijelom našem novom uslužnom području, koji je od strane Nacionalnog tijela za gubitke u vodoopskrbnim sustavima među prvima prihvaćen i očekujemo nova sufinanciranja od strane EU odnosno Hrvatskih voda u rekonstrukciju vodovodne mreže za 59,1 km mreže, ukupne procijenjene vrijednosti investicije od 38,2 milijuna eura (bez PDV-a).
PL: Koji su najveći infrastrukturni izazovi?
– Najveći izazovi su starije dionice mreže, pojedina uska grla u sustavu odvodnje i potreba za dodatnim cjevovodima zbog razvoja naselja. Prioritete određujemo prema analizi rizika, analizi širenja stambenih i poslovnih zona u gradovima te gustoće naseljenosti u prigradskim/ruralnim naseljima i naravno ovisno o mogućnostima financiranja/sufinanciranja.
PL: Koliki je prosječan gubitak vode u sustavu i koje se mjere poduzimaju za njegovo smanjenje? Postoje li razlike u Koprivnici i Križevcima?
– U Koprivnici su gubici vode oko 12 posto, što nas svrstava u najbolje isporučitelje u Hrvatskoj i u rang najrazvijenijih europskih sustava. Na području Križevaca gubici su nešto preko 22 posto, što je i dalje znatno bolje od hrvatskog prosjeka koji je oko 52 posto. Naš je cilj postupno smanjivati gubitke na cijelom uslužnom području. To radimo kroz sustavno praćenje potrošnje, detekciju i brzo otklanjanje kvarova, modernizaciju opreme i planiranje dionica na kojima je nužna rekonstrukcija mreže. Cilj nam je da se cijelo uslužno područje približi standardu koji već imamo u Koprivnici.
PL: Koje inovacije smatrate ključnima za sljedećih 20 godina?
– Digitalizacija sustava, energetska tranzicija i zelena infrastruktura. To znači pametna mjerenja, daljinski nadzor i upravljanje mrežom, proizvodnju električne energije za vlastite potrebe i rješenja za urbanu oborinsku odvodnju u gradovima zbog sve veće problematike klimatskih promjena odnosno pojave obilnih kiša koje stvaraju bujične poplave u urbanim dijelovima naselja.
PL: Kako se osigurava kontinuirana kvaliteta pitke vode i postoje li izazovi vezani uz klimatske promjene koje donose suše, poplave, promjena razine podzemnih voda?
– Postoje i već ih osjećamo. Suše su sve dulje, a oborine intenzivnije. Zato radimo na zaštiti svih naših izvorišta, planiranju novih zahvata i rješenjima za smanjivanje štetnih djelovanja oborinske vode. U tom kontekstu posebno je važan SpongeCity projekt koji provodimo. To je koncept zelene infrastrukture koji gradove čini otpornijima na ekstremne oborine i toplinske valove. Kroz kišne vrtove, infiltracijske zone, zelene površine i prirodna rješenja, voda se zadržava, upija i usporava umjesto da odmah opterećuje mješovitu kanalizaciju. Projekt nam pomaže da se bolje pripremimo za klimatske ekstreme i da smanjimo rizik od bujičnih poplava u urbanim područjima.
PL: Koliko je sustav otporan na izvanredne situacije poput zagađenja ili prekida opskrbe?
– Imamo razrađene planove djelovanja za izvanredne situacije, imamo više izvorišta, izgrađen je cjevovod „Istočni prsten“ kojim su povezana naša dva vodocrpilišta Ivanščak i Lipovec, i kojim imamo mogućnost preusmjeravanja tokova vode. Rizik nikad nije nula, ali sustav je projektiran da bude stabilan i da se problemi rješavaju brzo.
PL: Koje mjere poduzeće provodi u kontekstu klimatske neutralnosti i energetske učinkovitosti?
– Energetska učinkovitost i smanjenje štetnosti djelovanja ugljika jedan su od naših ciljeva. U tijeku je ciklus ulaganja u sedam solarnih elektrana na ključnim lokacijama sustava Koprivničkog i Križevačkog dijela. Ukupna instalirana snaga svih elektrana iznosit će nešto više od 2 megavata, a najveća pojedinačna elektrana bit će na UPOV-u u Koprivnici, snage 800 kW. Time ćemo pokriti značajan dio vlastite potrošnje električne energije, posebno na energetski najintenzivnijim postrojenjima.
PL: Kako se upravlja pročišćavanjem otpadnih voda u odnosu na ekološke standarde?
– UPOV Koprivnica je uređaj trećeg stupnja pročišćavanja, što znači da osim mehaničkog i biološkog pročišćavanja provodi i napredno uklanjanje dušika i fosfora. To je najviša razina pročišćavanja u komunalnim sustavima i omogućuje da se u recipijent ispušta voda koja zadovoljava stroge europske ekološke standarde. Treći stupanj pročišćavanja posebno je važan za zaštitu okoliša jer sprječava eutrofikaciju vodotoka, smanjuje opterećenje hranjivim tvarima i osigurava dugoročnu održivost vodnih resursa. Projekt aglomeracije dodatno je unaprijedio sustav odvodnje i stabilnost rada uređaja pa danas možemo reći da Koprivnica ima jedan od tehnološki najnaprednijih sustava pročišćavanja u regiji.
PL: Postoji li scenarij u kojem bi se morali uvoditi restriktivni režimi potrošnje vode?
– Trenutno ne vidimo potrebu za tim, ali u ekstremnim situacijama takve mjere nikad ne možemo potpuno isključiti. Naš je posao da radimo sve kako do toga ne bi došlo.
PL: Koji su najčešći problemi građana u vezi s vodnim uslugama?
– Najčešće se radi o pitanjima vezanima uz račune, izdane akontacije, kvarove na internim dijelovima instalacija itd. To su teme koje građane najviše zanimaju i na koje nastojimo odgovoriti brzo i precizno, uz stalnu komunikaciju i dostupnost službi na terenu.
PL: Suočavate li se s kadrovskim izazovima (stručni kadar, inženjeri, operativci)?
– Kadrovski izazovi postoje u cijelom komunalnom sektoru. Mi smo javna djelatnost organizirana u javnom isporučitelju vodnih usluga koji mora imati održivost poslovanja, likvidnost poslovanja, a ima samo dva prihoda koji su javna vodoopskrba i javna odvodnja s pročišćavanjem. Poslovanje nije ni na koji način ugroženo, a partnerski razgovaramo s predstavnicima zaposlenika (sindikat i radničko vijeće) te u skladu s realnim mogućnostima i inflatornim uvjetima u kojima već nekoliko godina poslujemo, svake godine ponešto poboljšavamo materijalna prava zaposlenika.
PL: Koliko je teško zadržati stručnjake u komunalnom sektoru?
– Teško je, jer se za iste stručne ljude natječu državne institucije, regionalna i lokalna samouprava, ali i privatni sektor i inozemstvo. Mi nudimo stabilna primanja, rad na velikim infrastrukturnim projektima, rad s najmodernijom opremom za upravljanje i održavanje infrastrukturnih sustava, ali i mogućnost stručnog razvoja. To je naša prednost i nemamo značajnijih kadrovskih deficita.
FOTO Nikola Wolf
