Početkom godine županijska turistička zajednica konačno je dobila svog prvog čovjeka. Krovna županijska organizacija godinama je bila bez direktora, a posljednjih „mjesec i kusur“ na čelu joj je Mario Fuček. Prije toga je Fuček godinama bio na čelu đurđevačke turističke zajednice, jedne od rijetkih svijetlih točaka županijskog turizma, a uvjeren je da ta iskustva može prenijeti i na županijsku razinu.
PL: Stalno se govori o turizmu, svi imamo ogromna očekivanja, gotovo kao da smo na moru, no situacija i nije bajna. Koprivničko–križevačka županija je na samom dnu po turističkoj aktivnosti pa koji su glavni planovi za pokretanje županijskog turizma?
– Nažalost, naša županija nema tradiciju bavljenja turizmom i to je činjenica. Međutim, sve više i više ljudi uključuje se u turistička kretanja. Mi smo malo zakasnili za ostatkom Hrvatske po razvijanju svijesti da turizam nije nešto čime se može baviti samo na moru ili priobalju. Prvo je trebalo osvijestiti ljude da imamo niz prednosti, ali tu je i niz otegotnih okolnosti, a to je prvenstveno prometna dostupnost. Nismo na onim tranzitnim rutama i za razliku od Zagorja i Međimurja smo u prometnom „šturcu“. Naša krivica je što nismo prije prepoznali naš prostor kao vrijedan turistički doživljaj jer imamo iznimnu i prirodnu i kulturnu, tradicijsku i gastronomsku baštinu. Da smo samo malo prije krenuli, bili bismo već u nekoj zlatnoj sredini.
PL: Koji su glavni planovi za pokretanje županijskog turizma? Bili ste godinama u TZ Grada Đurđevca koji od svih gradova u županiji ima najveću turističku aktivnost s obzirom na broj stanovnika. Može li se što iz Đurđevca preslikati u županiju?
– Da, imamo lijepi primjer Đurđevca koji je po turističkim kretanjima i indeksu turističke razvijenosti u vrhu turističke rang-liste kontinentalne Hrvatske. Aktiviranje privatnog i gospodarskog sektora u turistička kretanja – otvaranje smještajnih objekata i vinarija za posjetitelje, prezentacija i suradnja s mnogobrojnim turističkim agencijama – samo su neka od nastojanja koja ću nastojati preslikati na prostor čitave županije. I što je najbitnije – potrebno je intenzivno i kontinuirano animirati domicilno stanovništvo da turizam nije predisponiran samo za turistički razvikane destinacije, da imamo osebujnu prirodnu, kulturnu, tradicijsku i enogastronomsku baštinu vrijednu turističke valorizacije i doživljajne interpretacije. Dakle, animiranje javnog, civilnog, gospodarskog i privatnog sektora da se uhvate u koštac s turizmom nastojat ćemo preslikati na prostor čitave županije, jer imamo što za pokazati… samo trebamo doživljajno artikulirati turistički proizvod, „zapakirati“ ga u lijepi turistički celofan i plasirati na turističko tržište.
PL: Podaci o turističkoj aktivnosti za pretprošlu i prošlu godinu su poražavajući. Koprivničko–križevačka županija je pri dnu. Kako je to moguće, zašto turisti zaobilaze Podravinu i Prigorje u širokom luku i zašto Varaždin, Međimurje i Zagorje očito mogu, a tu se ne može?
– Ne bih rekao da turisti zaobilaze Podravinu i Prigorje, već da ih tek otkrivaju. Ako ste naslonjeni na autoput na iznimnoj tranzitnoj ruti, ako ste imali priliku, umješnost i sreću privući investitora da napravi terme koje su bile ishodišne točke za širenje turističke misli, ideja, doživljaja i privatnih investicija, ako ste dostupniji emitivnim tržištima bolje platežne moći (Zagreb, Slovenija, Austrija), ako ste se ranije osvijestili da je turizam moguć i doživljajan u vlastitom zavičaju, ako ste preuzeli primjere dobre prakse iz Slovenije i Austrije – onda govorimo o Međimurju i Zagorju. No ne trebamo gledati sve tako crno. Koprivničko-križevačka županija je 2025. imala najveći rast turističkih kretanja u Hrvatskoj (porast noćenja od 18 posto). Ova godina je još turistički intenzivnija; do sada imamo rast od 22 posto u dolascima i 38 posto u noćenjima, a broj kreveta se u 10 godina upeterostručio. Križevci su recimo obnovom hotela Kalnik i otvaranjem privatnog smještaja ove godine ostvarili brutalan rast od 126 posto u dolascima i 86 posto u noćenjima. U tijeku je niz kapitalnih investicija – rekonstrukcija dvorca Inkey, obnova hotela Podravina, najavljena je izgradnja hotela visoke kategorije u Koprivnici, u tijeku je realizacija kapitalnog turističkog projekta Bolenov put s interpretacijskim centrom i pristaništem/marinom na Dravi. Najavljena je izgradnja marine na Brodiću, ulaže se značajan trud i sredstva u revitalizaciju doživljaja na Kalniku, kapitalno se ulaže u revitalizaciju kulturno-povijesne baštine u Đurđevcu, planira se izgradnja vanjskih bazena u Đurđevcu, Kloštru Podravskom, Križevcima i Koprivnici, konstantno se ulaže u turističku infrastrukturu na Šoderici, a višemilijunske iznose ulaže privatni i gospodarski sektor u smještajne kapacitete. Imamo razloga za optimizam. Problem je što su se javni, civilni, gospodarski i privatni sektor nešto kasnije uhvatili u koštac s turizmom nego prometno povezanije i emitivnim središtima dostupnije županije s većim tranzitnim benefitima. Otegotna okolnost je i ta da je cjelokupni hotel Podravina (prije mobilizacije imao je 18.000 noćenja godišnje) i velik dio hotela Picok mobiliziran za potrebe izbjeglica iz Ukrajine te nije dostupan za smještaj turista. Da nije tako, imali bismo puno značajniji rast i značajnije bismo se odmakli od turističkog začelja.
PL: U čemu su druge kontinentalne županije napravile iskorak koji Podravina i Prigorje nisu?
– Ranije su se riješile kompleksa manje vrijednosti i osvijestile da je njihov zavičaj doživljajan i vrijedan turističke valorizacije i interpretacije.
PL: Koja je jedinstvena vrijednost ove županije kao destinacije, zašto bi netko došao baš ovdje, a ne u, recimo, Međimurje ili Slavoniju?
– Zato što je rijeka Drava floristički, faunistički i pejzažno jedna od najljepših i najočuvanijih većih rijeka Europe, a najljepša upravo na prostoru naše županije, s nizom mogućnosti za aktivni odmor – cikloturizam Drava rutom, rafting, vožnja brodom i turističkim gliserima, paintball, kupanje na sprudovima, quad safari, pecanje, lov i ribolov. Zato što imamo monumentalni Kalnik s markantnim fortifikacijskim sustavom i nizom vanjskih aktivnosti, zato što imamo kulturno-povijesnu perjanicu – utvrdu Stari grad s raznovrsnim, interpretacijama Legende o Picokima, zato što imamo prirodni fenomen Đurđevačke pijeske s dodatnim sadržajima – outdoor aktivnosti, modernu interpretaciju prirodne baštine u posjetiteljskom centru, zoo „Hrvatsku Saharu“, školu u prirodi. Imamo i impozantnu sakralnu baštinu te događanja u Križevcima, Lepavini i Molvama, vinorodnu i zelenu Bilogoru i Kalnik, tradicijske običaje (Štatuti, Bartolovo, Vincekovo, Martinje) i bogat folklor. Tu su i brojne manifestacije – od Renesansnog festivala, Spravišča i Picokijade do mnoštva regionalnih i lokalnih događanja i fešti. Zato jer imamo bogatu nematerijalnu kulturnu baštinu. Zašto turist jedne godine ne bi došao u Međimurje, druge u Podravinu, treće u Prigorje, četvrte u Baranju? Aluzija konkurentnosti ne sputava turiste da ignoriraju administrativne granice niti ih ne potiče da recikliraju doživljaj jedne destinacije. Ljudi vole putovati i istraživati.
PL: Ciljate li domaće goste, regionalno tržište ili strane turiste?
– Primarno ciljamo domaće tržište: Zagreb i kontinentalnu Hrvatsku, primorje u hladnijem dijelu godine te države iz neposrednog okruženja (Slovenija, Mađarska), jer još uvijek nismo dovoljno iskoristili emitivni turistički potencijal bliže okolice.
PL: Koliki rast dolazaka i noćenja očekujete u prve dvije godine mandata?
– Oko 15 posto godišnje. Ako hotel Podravina ponovno bude turistički valoriziran, ako hotel Inkey dublje „udahne“ turistička kretanja te ako privatni sektor nastavi sadašnjim tempom otvarati kuće za odmor, moguć je i rast do 30 posto godišnje.
PL: Koje ćete tri konkretne stvari napraviti u prvih šest mjeseci?
– Upoznati se sa svim potencijalima županije, animirati javni sektor da ulaže u turističke doživljaje i potpomaže privatni sektor, intenzivno povezivati javni, privatni, gospodarski i civilni sektor, potpomagati turističke inicijative, generirati turističke doživljaje te intenzivirati promidžbene aktivnosti.
PL: Kako planirate surađivati s privatnim sektorom koji često nema povjerenja u turističke zajednice?
– Ne bih rekao da nemaju povjerenja u turističke zajednice. Iako naši žitelji znaju biti kritični prema institucijama, ugodno me iznenadila količina optimizma i zadovoljstva koju privatni sektor iskazuje spram turizma. Naše turističke zajednice sukladno svojim skromnim financijskim mogućnostima i slabašnim izvornim prihodima daju maksimum kako bi čitav prostor županije bio turistički življi i prepoznatljiviji na turističkoj karti kontinentalne Hrvatske. Svi mi iz sustava veselimo se svakoj privatnoj inicijativi i otvoreni smo za suradnju sa svakim pojedinim dionikom turističkih kretanja. Naša turistička zajednica pionirski je krenula potpomagati privatni sektor u ulaganjima u smještajne kapacitete. U posljednjih nekoliko godina s više stotina tisuća eura subvencioniran je razvoj smještajnih kapaciteta, najviše od svih kontinentalnih regionalnih turističkih zajednica. Tako je samo lani, uz pomoć poticajnih mjera, subvencioniran razvoj smještajnih kapaciteta za 25 subjekata s više od 100.000 eura i to ne iz županijskih izvora, već preko projekata.
PL: Kakvo je stanje po pitanju turističkih kapaciteta u županiji? Ima li ih dovoljno, može li se potaknuti ljude da se počnu baviti turizmom?
– Kapaciteta nema dovoljno, što je posebno vidljivo tijekom velikih manifestacija i natjecanja. No, kao što sam naveo, javni, privatni i gospodarski turistički zamašnjak je pokrenut. 2014. godine imali smo petstotinjak kreveta, a danas ih imamo preko 2.500. Intenzivnije vrijeme županijskog i kontinentalnog turizma tek dolazi.
PL: Koliko se uopće isplativo baviti turizmom u Koprivničko-križevačkoj županiji? Može li se od toga živjeti ili je to još uvijek u većini slučajeva dodatni posao?
– Kao i na obali, od jednog apartmana ili kuće za odmor teško je ostvariti punu plaću, no ako ih imate dvije ili tri – svakako je moguće.
PL: Kako ste zadovoljni s tri najveće gradske manifestacije – Renesansnim festivalom, Velikim križevačkim spraviščem i Picokijadom? Može li se tu bolje?
– Sva tri događanja su izvrsna, prepoznata na nacionalnoj i međunarodnoj razini te svake godine privlače desetke tisuća posjetitelja. Značajno doprinose turističkim kretanjima i potrošnji te se kontinuirano programski i doživljajno nadograđuju. Na kvalitetan i atraktivan način prikazuju najbolje što Podravina i Prigorje nude u baštinskom, gastronomskom i zabavnom segmentu, unatoč sve većim izazovima, posebno u vidu rastućih produkcijskih i financijskih zahtjeva.
FOTO Nikola Wolf
