Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Županijska skupština će ovog četvrtka vrlo vjerojatno pokrenuti postupak čiji bi krajnji cilj bio proglašenje nacionalnog parka Rijeka Drava. U materijalima je vijećnicima za sjednicu skupštine poslan zaključak o pokretanju inicijative za osnivanje radne skupine Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije radi prikupljanja i obrade podataka potrebnih za izradu stručne podloge za proglašenje. Podsjetimo, ovu inicijativu pokrenula je stranka Nezavisni Željka Lackovića. Kako je spomenuto u obrazloženju, rijeka Drava čini okosnicu zaštićenog područja rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav koji se proteže kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju i čini najveće zaštićeno riječno područje u Europi, a proglasio ga je UNESCO 2021. godine. Rezervat biosfere proteže se gotovo na milijun hektara i 700 kilometara riječnog toka, proglašenjem je službeno postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi te je međunarodni primjer sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog razvoja.
– Zbog jedinstvenih staništa i brojnih rijetkih vrsta, rezervat biosfere također je znan i kao Europska Amazona. Upravo je na području Koprivničko-križevačke županije najbolje očuvana priroda uz rijeku Dravu s obiljem bioraznolikosti – navedeno je u zaključku. Također, tamo je navedeno da u cilju zaštite postojeće bioraznolikosti, krajobrazne i georaznolikosti ekosustava, ekonomskog i društvenog razvoja koji je socio-kulturno i ekološki održiv te poticanja obrazovanja, istraživanja i praćenja stanja u okolišu, u interesu je Koprivničko-križevačke županije na nacionalnoj razini pokrenuti aktivnosti radi proglašenja Nacionalnog parka Rijeka Drava. U tom procesu, navodi se, potrebno je pokrenuti izmjenu Strategije i Akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine te je uvrstiti u Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu za akte kojima je stručni nositelj Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Utemeljenost se, kažu u županiji, ogleda u činjenici da je rijeka Drava već uvrštena u zaštićeno područje od strane UNESCO-a.
– Interes za proglašenje Nacionalnog parka ogleda se u razvoju gospodarstva i turizma, a cilj je očuvanjem rijeke Drave održati i osigurati veće koristi za lokalno stanovništvo, poput kvalitetne pitke vode, prirodne zaštite od poplava, ublažavanja posljedica klimatskih promjena, održivog razvoja i rekreacije. Zakonom o obnovi prirode, koji je u veljači 2024. godine donio Europski parlament, kao osnovni ciljevi navode se obnova narušenih ekosustava, doprinos postizanju ciljeva EU-a u području klime i biološke raznolikosti te poboljšanje sigurnosti opskrbe hranom – naveli su iz županijske uprave. Rijeka Drava prolazi kroz deset općina na području Koprivničko-križevačke županije i u pojedinim je mjestima ona neposredno povezana sa stanovništvom, svakodnevnim životom i bitan je faktor i sastavnica svakodnevice u tim mjestima. Upravo je zato na sjednici općinskog vijeća općine Legrad, jednog od onih naseljenih mjesta kojima je Drava najbliže i čiji bi stanovnici u svakodnevnom životu itekako osjetili promjene u slučaju da se zaista proglasi nacionalni park.
– Prvo moram reći da ću na sjednici županijske skupštine podržati predložen zaključak. No, ono što ćemo inzistirati je da se provede referendum među stanovništvom svih općina kroz koje bi prolazio Nacionalni park. Ljudima se prvo mora objasniti koji bi točno teritorij park pokrivao, koja je korist, a koje moguće otežavajuće okolnosti ako se proglasi nacionalni park – kazao je Ivan Sabolić, načelnik općine Legrad i županijski vijećnik. Takav zaključak donijelo je i općinsko vijeće, koje je prvo među općinama kojih se tiče park raspravljalo o ovoj inicijativi. Zaključak je da se prvo mora definirati teritorij parka, nadalje, mora se vidjeti što će biti s lovom i ribolovom na ovom području, gdje se ove aktivnosti oduvijek odvijaju. Isto tako, vezano uz to, mora se vidjeti kako bi proglašenje nacionalnog parka utjecalo na turističke djelatnosti i gradnju turističkih objekata, jer je upravo turizam vrlo potentna grana industrije koja se na ovom području može razvijati, a ribolovni i lovni turizam grane su koje imaju posebno velikog potencijala.
– Svakako dobro zvuči da u Podravini imamo nacionalni park. No mora se napraviti opsežna analiza. Mi smo nakon poplave na Šoderici mjesecima čekali na dozvolu za sanaciju, a radi se samo o rezervatu biosfera. Ako se proglasi nacionalni park, pravila i propisi bit će radikalno stroži i ne bi bilo dobro da se, primjerice na Halasz Cshardi, sruši drvo i da nam je potrebna studija utjecaja na okoliš da to drvo maknemo – naveo je Ivan Sabolić.
FOTO arhiva
