Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Poslodavci na području Koprivničko-križevačke županije u 2023. godini ukupno su zapošljavali 32.114 ljudi i to ponajviše u prerađivačkoj industriji. Najveći je to broj zaposlenih u posljednjih 12 godina. Isprva su to odlični podaci, a ako se gledaju izolirano, i jesu. No u ovim brojkama, koje ukazuju na gospodarski rast. Ipak, kad pogledamo usporedne i povijesne podatke, brojke su nešto manje sjajne. Kad pogledamo 1998. godinu, u Koprivničko-križevačkoj županiji bilo je gotovo 45 tisuća zaposlenih, što je razlika od 13 tisuća radnih mjesta koja su nestala na području županije.
Broj zaposlenih tako je padao do 2012. godine, a od tad opet počinje rast. Sve to bilo je u skladu s gospodarskim stanjem u državi i procesom snažne deindustrijalizacije, što je u našem kraju bilo manifestirano smanjenjem radnika u Podravki te gašenjem pojedinih industrija. Procesa od kojih se naša županija nikad nije do kraja oporavila. S druge strane, priča u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji je sasvim drugačija. U varaždinskoj županiji je 1998. bilo zaposleno nešto više od 60 tisuća zaposlenika, a u 2023. nešto više od 66 tisuća. Sa spomenutih 13 tisuća zaposlenika manje u koprivničko-križevačkoj, tu se vidi porast od 6 tisuća više zaposlenih na području županije. A to je i drugi najbolji rezultat unatrag tridesetak godina. Tamo je 2008. godine bilo više zaposlenih samo prije velike gospodarske krize. U Međimurskoj županiji brojke su još više na strani tamošnjeg gospodarstva.
U Međimurju je sada zaposleno gotovo 42 tisuće radnika, što je najviše od kad se ovaj podatak mjeri, dakle od 1998. godine. Tamo je samo u 2022. i 2023. nastalo dvije tisuće novih radnih mjesta, dok je u Koprivničko-križevačkoj nastalo njih 600. U ovim se brojkama vidi rast gospodarstva na sjeveru Hrvatske, ali u novo vrijeme i industrijalizaciji sjeverne Hrvatske, koja se ipak pomalo događa. Podravina zaostaje za varaždinskim krajem i Međimurjem. Vidi se to i po broju zaposlenih, ali i po broju tvrtki koje posluju na tom području. Ovdje se mora napomenuti da su te županije u velikoj komparativnoj prednosti kako zbog geografskih, tako i infrastrukturnih razloga. Geografski su u prednosti jer se nalaze bliže zapadnoeuropskih zemalja, gdje se pretežno i izvoze proizvodi iz sjevernih županija. Uz to, Varaždin i Čakovec te cijeli taj kraj bolje su prometno povezani. Upravo zato može se govoriti o „grijehu struktura“ i činjenici da je Koprivnica jedna od rijetkih županijskih središta koje je u svojevrsnoj prometnoj izolaciji.
No ipak, postoji i nova nada. Kako smo rekli, broj zaposlenih raste, ali odvija se i još jedan ogroman infrastrukturni projekt, a to je izgradnja pruge od mađarske granice do Zagreba. No sada je uz tu prugu potrebno izgraditi i intermodalni terminal, gdje bi se izmjenjivao kamionski i željeznički prijevoz i slični projekti koji bi bili poticajni za otvaranje novih proizvodnih pogona. Srećom, naš cijeli kraj bio je i ostao pretežito jak u industriji, tako je u Međimurskoj županiji čak 42 posto svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji, u Varaždinskoj taj postotak iznosi 37,7, dok je u Krapinsko-zagorskoj 34,2. U Koprivničko-križevačkoj 33,7 posto svih zaposlenih radi u prerađivačkoj industriji, a to su respektabilne brojke, čak i na europskoj razini.
FOTO arhiva
