Svaka peta osoba boluje od poremećaja venske cirkulacije, pri čemu su češće pogođene žene nego muškarci, a broj oboljelih povećava se s dobi. Ljeto je nekako najgore vrijeme za oboljele jer se, osim s estetskim, moraju nositi i s problemima bolnih i otečenih nogu. Danas je poznato da, uz genetsku predispoziciju, neki čimbenici poput povećane tjelesne mase, nedovoljnog kretanja, radnih uvjeta (dugotrajno stajanje ili sjedenje), trudnoće i uzimanja oralnih kontraceptiva potenciraju nastanak poremećaja.
Tijekom života, kod genetski predisponiranih pojedinaca dolazi do slabljenja venskih zalistaka, krv zaostaje u donjim dijelovima tijela i postupno se javlja varikozitet odnosno proširenje vena. U ovom je trenutku ključno reagirati i krenuti s preventivnom terapijom u vidu pravilne prehrane, kontrole tjelesne mase, izbjegavanja visokih temperatura, redovite tjelesne aktivnosti i uzimanja odgovarajućih dodataka prehrani, jer inače s vremenom slijedi cijeli niz komplikacija poremećaja poput krvarenja iz proširenih vena, razvoj površinskog tromboflebitisa, potencijalno fatalne duboke venske tromboze nogu te formiranja otvorene rane – venskog ulkusa, na oboljeloj nozi. Time poremećaji venske cirkulacije gube predznak estetskog problema, kako se najčešće doživljavaju, i prelaze u domenu ozbiljnog zdravstvenog poremećaja.
Prirodna pomoć
U ublažavanju tegoba venske cirkulacije manjeg intenziteta tržište u najvećoj mjeri nudi proizvode na bazi ljekovitog bilja. U tu su svrhu najveću primjenu pronašli ekstrakt divljeg kestena (Aesculus hippocastanum), veprine (Ruscus aculeatus), ginkgo bilobe, kostrike (Brachypodium pinnatum) te lista vinove loze (Vitis vinifera). Ekstrakt suhog ploda divljeg kestena najčešće je korišten pripravak u svrhu ublažavanja tegoba venske cirkulacije. Plod divljeg kestena obiluje aktivnim tvarima od kojih osobito valja izdvojiti escin (smjesa triterpenskih saponina) kojemu se pripisuju vazotonična i antiedematozna svojstva. Escin, također, ima sposobnost jačanja stijenki vena te protuupalna svojstva zbog čega daje vrlo dobre rezultate kod simptoma venske insuficijencije. Zbog nedovoljno istraživanja, trudnice i dojilje ne bi smjele koristiti pripravke koje sadrže divlji kesten. Suhi ekstrakt korijena veprine sadrži smjesu steroidnih saponina osobito ruskogenina za koji su istraživanja na životinjama i ljudima pokazala da povećava tonus vena, dovodi do njihove kontrakcije te djeluje protuupalno. Zbog toga umanjuje tegobe povezane s proširenim venama, ali i hemoroidima. Nema podataka o eventualnim nuspojavama ili toksičnosti korijena veprine, ali postoje upozorenja da osobe s hipertenzijom trebaju izbjegavati proizvode koje sadrže ovu tvar.
Suhi ekstrakt listova Ginkgo biloba sadrži brojne aktivne tvari koje smanjuju lomljivost kapilarnih stijenki i pucanje kapilara te povećavaju protok krvi kroz kapilare. Najveća vrijednost Ginka leži upravo u njegovoj sposobnosti poticanja cirkulacije prema mozgu i ekstremiteta.
Blago iz voća
Najznačajniji prehrambeni borci protiv proširenih vena su bioflavonoidi. Manje je poznato da se bioflavonoidi diosmin, hesperidin i rutin nalaze se i kao osnovne djelatne tvari u kremama i bezreceptnim lijekovima koji se koriste za ublažavanje tegoba s proširenim venama. Sve te tvari potječu iz biljne hrane, posebice citrusnog i bobičastog voća. Među bioflavonoidima osobito se ističe rutin (ili rutinozid, kako se ponekad naziva) koji se prirodno nalazi u brojnim biljkama, voću i povrću. Najbogatiji izvor rutina je heljda, a nalazimo ga još i u citrusima, crnom čaju, kori jabuka, marelicama te trešnjama. Rutin posjeduje snažna antioksidativna i protuupalna svojstva. Studije pokazuju da rutin potiče vensku cirkulaciju pa mu se tako pripisuje preventivno svojstvo na smanjenje rizika od proširenih vena. Osobito je učinkovit u jačanju kapilara. Rutin dodatno pojačava djelovanje vitamina C koji ima važnu ulogu u učvršćivanju stijenki krvnih žila te na taj način može biti od koristi u ublažavanju poremećaja venske cirkulacije. Stoga je hrana koja istodobno sadrži bioflavonoide i vitamin C najbolji izbor za prevenciju ovog poremećaja. Prehranu treba obogatiti raznovrsnim citrusnim voćem – limunom, narančama, grejpom, mandarinama. Izvrsna prirodna pakiranja blagotvornih farmakonutrijenata su i borovnice, kupine, maline, brusnice, crni i crveni ribiz, jagode, trešnje, nar, ali i neke nove voćke s egzotičnim prizvukom poput acaia, gojia, mangosteena i sve popularnije aronije. Poželjna je konzumacija svježeg voća, matičnih sokova (koji nisu razrijeđeni i nemaju nikakvih dodataka), te raznih prerađevina poput kompota i džemova.
MN: Antioksidansi
Postoji još razloga zašto je korisno konzumirati obilje voća i povrća u svrhu prevencije proširenih vena. Naime, raznovrsni antioksidansi koje nalazimo u voću i povrću štite tkivo krvnih žila od oštećenja i stoga ih je potrebno unositi u izobilju. Stoga svoje tanjure napunite raznovrsnim šarenim povrćem, salatama, voćem i voćnim sokovima. Ne zaboravite ni na tamnu čokoladu, kavu, čaj, raznovrsne žitarice te umjerene količine crnog vina. Vitamin E poznati je zaštitnik krvnih žila, a u hrani je najzastupljeniji u biljnim uljima. Ekstra djevičansko maslinovo ulje najbolji je izbor jer uz vitamin E sadrži i brojne druge antioksidanse kao i povoljan profil masnih kiselina. Osim maslinova ulja, poželjno je konzumirati i druge namirnice bogate vitaminom E poput avokada, sjemenki, orašastih plodova, pšeničnih klica i chia sjemenki. (pl)
