Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Nastavlja se saga o 25.000 hektara lovišta koja su nekad bila pod kontrolom lovačkih udruga iz okolice Križevaca, a pokušaje Koprivničko-križevačke županije da tako i ostane zapriječilo je Ministarstvo poljoprivrede te to i dalje znači bezvlađe na prostranim lovištima križevačkog kraja. Kako smo već pisali, Koprivničko-križevačka županija početkom rujna raspisala je natječaj za lovišta kojima je nekad upravljala udruga Sveti Hubert iz Križevaca. Kako se priča, u nekim interesnim zonama rodila se ideja da bi se to lovište trebalo rascjepkati kako bi svaka lovna udruga raspolagala svojim lovištem. Pojedinci su lobiranjem uspjeli isprovocirati da se natječaj raspiše prije isteka sadašnje koncesije, koja traje do 2026. godine.
No, rezultat natječaja nije bio pozitivan, posebno ako gledamo iz perspektive lovačkih društava iz okolice Križevaca. Od deset lovačkih udruga koje su se prijavile na natječaj, upravljanje lovištem dobile su samo dvije. Ostalih osam, s površinom od oko 25 tisuća hektara, pripalo je privatnim osobama ili tvrtkama koje su tu vidjele svoje interese. Novi koncesionari su privatne osobe ili tvrtke koje nemaju veze s lovačkim udrugama, ali su u ovim lovištima prepoznale potencijal za dobar posao. Križevačka lovišta prostrana su i bogata divljači, a lovni turizam vrlo je potentna grana te industrije.
Kako smo pisali, natječaj je raspisan sa željom da neka društva dobiju svoje lovište kako bi bili samostalniji i tako realizirali neke svoje projekte. Tako je, recimo, lovačka udruga Sveti Ivan Žabno nedavno obnovila svoj Lovački dom kako bi imali bolje uvjete za lovački turizam. No, udruga Zec Sveti Ivan Žabno na natječaju nije dobila lovište. Svoje lovište dobili su samo LD Kalnik Sveti Petar Orehovec i LU Srna Gregurovac. Taj je natječaj županija poništila bez javno objavljenog obrazloženja i u studenom prošle godine raspisala novi natječaj. Glavni kriterij za rang listu ponuditelja za taj natječaj je broj postignutih bodova, koji se skupljaju zadovoljavajući kriterije natječaja. Jedan od kriterija bio je i taj da se dodatno boduje činjenica da društva na lovištu za koje se natječu imaju svoj lovački dom. Također, honorirao se i broj članova s položenim lovačkim ispitom.
No, Ministarstvo je u svom rješenju kazalo da je jedini zakonski ispravan kriterij ponuđeni iznos za lovnu koncesiju. Dakle, tko da više, dobiva lovište. Stoga županija nije imala drugog izbora te je poništila natječaj, a vrlo vjerojatno su tamo i znali za njegovu nezakonitost kod samog raspisivanja, jer sve što treba je pročitati zakon o lovstvu, koji je vrlo jasan. Upućeni govore da je sve za 400-tinjak lovaca s križevačkog područja pošlo u krivom smjeru kada se praktički raspalo krovno društvo Sveti Hubert, koje je imalo pravo lova na cjelokupnom teritoriju. Ono je određivalo pravila, imenovalo lovnika i lovočuvare. Ostala društva bila su u neku ruku podružnice križevačkoj udruzi. To je, kako smo naveli, prestalo odgovarati dijelu članstva. Zbog unutarnjih se sukoba lovačko društvo Sveti Hubert raspalo, što je pak bio dovoljan razlog da se raspiše novi natječaj. Upravo je raspad Svetog Huberta bio prijelomni trenutak jer je i zakonski moguće dosadašnjem koncesionaru dati prednost kod natječaja, a isti u ovom trenutku nije ni postojao.
– Zakup prava lova može se višekratno produljiti najranije u zadnjoj lovnoj godini, na razdoblje od idućih deset godina lovozakupniku koji uredno provodi te ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom o zakupu prava lova i ovim Zakonom – stoji u zakonu u lovstvu.
Lovište kojim je raspolagao Sveti Hubert rascjepkano je na deset lovišta i svako od tih lovišta bilo je novoutvrđeno, dakle, bez prijašnjeg koncesionara. Natječaj je sad poništen, a u međuvremenu nad vrijednim lovištima u novonastaloj situaciji nitko nema kontrolu. Lovočuvari nemaju nadzor nad lovištima, što je svakako plodno tlo za krivolov i devastaciju fonda divljači na prostranim i bogatim križevačkim lovištima.
FOTO Arhiva
