Špinat je jedna od najzahvalnijih kultura za jesensku sjetvu. Najbolje uspijeva na umjereno hladnom vremenu, pa je rujan idealan mjesec za sijanje. Sjeme se sije izravno u vrt ili u posude, na dubinu od oko dva do tri centimetra. Redovi trebaju biti udaljeni dvadeset do dvadeset i pet centimetara, dok se između biljaka u redu ostavlja pet do deset centimetara razmaka. Špinat voli plodno i dobro drenirano tlo te redovito zalijevanje, ali ne podnosi stajaću vodu. Može se sijati sukcesivno svakih desetak dana, čime se osigurava stalna berba svježih listova.
Špinat brzo niče, već za pet do deset dana nakon sjetve pojavljuju se mlade biljčice. Prvi mladi listovi za berbu spremni su za četiri do šest tjedana, ovisno o vremenskim prilikama. Berba se može obavljati postupno, list po list ili rezanjem cijele biljke pri dnu. U kontinentalnim područjima špinat posađen u rujnu često prezimi i daje još bolji urod u proljeće, dok u blažoj klimi može rasti gotovo cijelu zimu.
Špinat je niskokalorična, a nutritivno bogata namirnica koja donosi brojne dobrobiti za zdravlje srca i krvnih žila. Njegova topiva vlakna pomažu u smanjenju razine LDL kolesterola tako što se vežu za žučne kiseline i smanjuju njihovu ponovnu apsorpciju. Lutein i nitrati iz špinata pridonose zdravlju krvnih žila jer šire krvne žile, smanjuju upale i štite od oksidacije kolesterola. Osim toga, špinat je bogat vitaminom C, vitaminom E i karotenoidima koji djeluju kao snažni antioksidansi. Budući da je niskokaloričan, a bogat vlaknima, špinat pomaže i u kontroli tjelesne mase te time posredno doprinosi regulaciji kolesterola.
Sjetva špinata u rujnu jednostavan je način da se osigura svježa, zdrava i nutritivno bogata hrana već za nekoliko tjedana. Osim što obogaćuje prehranu, špinat svojim sastojcima dokazano pomaže u snižavanju kolesterola i očuvanju zdravlja srca, pa je jesen pravo vrijeme da ga posadite i redovito uključite u jelovnik.
FOTO arhiva
