Županijski sud u Bjelovaru nepravomoćno je proglasio krivima trojicu poduzetnika za slučaj gospodarskog kriminala na području Pitomače. Prema presudi, dvojica odgovornih osoba tvrtke i treći optuženik oštetili su tvrtku za više od 755 tisuća eura, dok je državni proračun oštećen za više od 102 tisuće eura kroz utaju poreza. Sud je utvrdio da su prvooptuženi 32-godišnjak, tadašnji direktor tvrtke, i drugooptuženi 53-godišnjak, koji ga je naslijedio na toj funkciji, od srpnja 2017. do listopada 2018. s računa tvrtke podizali novac koji nije korišten za poslovanje, već su ga, prema presudi, zadržavali za sebe. Ukupno je na taj način iz tvrtke izvučeno 728.503 eura, dok je trećeoptuženi 41-godišnjak iz Pitomače, koristeći bankovnu karticu tvrtke, podigao dodatnih 26.810 eura.
Sud je zaključio da su optuženici time zlouporabili povjerenje u gospodarskom poslovanju te trgovačkom društvu prouzročili ukupnu štetu od 755.313 eura. Osim izvlačenja novca iz tvrtke, prvooptuženi i drugooptuženi proglašeni su krivima i za utaju poreza. U poslovnim knjigama evidentirali su 45 računa dobavljača za koje je sud utvrdio da nisu bili temeljeni na stvarnim poslovnim događajima. Na taj je način društvo neosnovano umanjilo obvezu plaćanja poreza na dodanu vrijednost te ostvarilo nepripadnu korist od 102.407 eura. Sud je također utvrdio da poslovne knjige nisu vođene u skladu sa zakonom jer nedostajala je poslovna dokumentacija, nisu uredno vođene knjige ulaznih i izlaznih računa, a financijska izvješća nisu pravodobno sastavljana ni predavana. Za počinjena kaznena djela, prvooptuženi i drugooptuženi osuđeni su na jedinstvene kazne zatvora od po deset mjeseci. Trećeoptuženi je osuđen na šest mjeseci zatvora, ali uz uvjetnu osudu s rokom kušnje od tri godine, a presudom je određeno i oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi.
Prvooptuženi i drugooptuženi solidarno moraju u državni proračun uplatiti 728.503 eura, dok trećeoptuženi mora vratiti 26.810 eura, a optuženici su tijekom postupka odbacivali kaznenu odgovornost. Prvooptuženi je tvrdio da je bio samo formalni direktor te da je stvarno poslovanje vodio trećeoptuženi, kojem je predavao podignuti novac. Drugooptuženi je istaknuo da je tvrtku kupio zbog planiranog poslovnog projekta, ali da nije sudjelovao u njezinu poslovanju dok je trećeoptuženi negirao sve optužbe i ustvrdio da nema nikakve veze s poslovanjem društva, no sud njihovu obranu nije prihvatio. Odluka suda se u velikoj mjeri temeljila na financijsko-knjigovodstvenom vještačenju, nalazu Porezne uprave te bankovnoj i poslovnoj dokumentaciji, iz kojih je zaključeno da su sredstva podizana bez opravdanja, a dio poslovne dokumentacije nije postojao ili nije bio vjerodostojan. Kako je riječ o nepravomoćnoj presudi, stranke u postupku se na nju mogu žaliti.
FOTO ilustracija
