Imate li plaću 5000 kuna neto, dobit ćete povećanje od točno 405 kuna, oni koji mjesečno zarade 7000 kuna neto, imali bi plaću 7628 kuna. Gotovo 3000 kuna veću plaću imat će oni koji mjesečno primaju najviše, 25.000 kuna neto. Najmanje povećanje, naravno, onima koji ionako imaju najmanju plaću, a za nekoga tko ima mjesečno 3750 kuna to je tek 144 kune!
Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
Radi se o izmjenama poreznog zakona kojim bi se rasteretio trošak rada, a radnicima povećala primanja. Treba napomenuti kako se radi o izmjenama koje bi realno zahvatile sve one koji nemaju već izražene porezne olakšice i kojima su porezne stope ionako manje od predloženih.
Ovaj prijedlog već dulje vrijeme stoji u ladici Ministarstva financija, a uputila ga je Hrvatska udruga poslodavaca. Sada već bivši ministar Marić počeo je pregovore s HUP-om, a njegovim odlaskom u ovoj udruzi nadaju se kako će se nastaviti i s nasljednikom. Čak je i Marić prije dva mjeseca kazao da se načelno slaže s prijedlozima.
Novi ministar financija Marko Primorac, koji je naslijedio Zdravka Marića, inače slovi kao vrstan stručnjak za porezni sustav, a prema najavama iz HUP-a, vrlo su optimistični jer s njim komuniciraju već godinama.
Jedan od glavnih razloga ovakvih izmjena poreznog sustava značajan je odljev mladih u inozemstvo, prije svega visoko kvalificiranog i stručnog kadra. Usto, tu je i rast troškova života, posljedično i pritisak na rast plaća uslijed rasta cijena energenata i sirovina. Namjera je HUP-a rasteretiti ukupan trošak rada (bruto 2), kako bi naše plaće bile konkurentnije na eurotržištu, pogotovo sa skorim prelaskom na euro. U udruzi smatraju kako bi se time zadržali radnici, a ujedno bi to značilo i konkurentnost pri uvozu strane radne snage. Prvi korak prijedloga izmjena je povećanje osobnog odbitka na 5000 kuna, smanjivanje niže porezne stope za pet posto, zadržavanje više porezne stope na 30 posto, ali uz povećanje praga za primjenu više porezne stope.
– Doprinosi čine gotovo trećinu ukupnog troška rada (bruto 2), a intervencije u porezni sustav dosad nisu imale značajniji učinak – navodi glavna ekonomistica HUP-a dr. sc. Iva Tomić i dodaje kako je jedan od načina i smanjivanje davanja naime doprinosa te limitiranje najvišeg iznosa uplata za mirovine i zdravstvo.
U HUP-u predlažu i da se poveća iznos neoporezivih prigodnih nagrada s 3000 na 6000 kuna, kao i ostali neoporezivi darovi kao što su iznos nagrade za rezultate s 5000 na 12.000 kuna, dar djetetu sa 600 na 800 kuna, a dar u naravi s 600 na 1000. Također, namjera je u potpunosti osloboditi poslodavca svih davanja za bolovanje djelatnika, ali i povećati maksimalni neoporezivi iznos otpremnine kod odlaska u mirovinu s 8000 na 15.000 kuna.
– Preduvjet za značajnije porezno rasterećenje rada su reforme i na rashodnoj strani proračuna, prije svega reforma lokalne samouprave te reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava – piše u prijedlogu HUP-a.
Dr. sc. Iva Tomić prilikom predstavljanja prijedloga za net.hr istaknula je kako je nužno premjestiti fokus porezne presije s rada.
– Preveliki pritisci tjeraju ljude na iseljavanje, vlasnike malih tvrtki potiču na isplate minimalnih direktorskih plaća, a globalno konkurentne i obrazovane pojedince usmjeravaju prema alternativama koje uključuju poreznu evaziju ili odlazak u nisko oporezovane oblike prihodovanja koji u konačnici rezultiraju s manje novca za zdravstvo, mirovine i proračun općenito – navodi.
FOTO Nikola Wolf
