„Ako ovako ostane, ne bu dobro. Svi ćemo morati češće kupovati amortizere za svoja vozila!“, kazao je SDP-ov vijećnik Tomislav Golubić na prošlotjednoj Županijskoj skupštini, komentirajući lanjsko godišnje izvješće ŽUC-a i činjenicu da su drastično pale državne dotacije za izjednačavanje standarda, s prosječnih 10-ak na tek četiri milijuna kuna.
Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
Naime, u Zakonu o cestama predviđeno je „izravnanje standarda“ za županijske uprave za ceste koje nemaju dostatne prihode od naknade za ceste, a među njima su gotovo sve pa i naša županija. Do 2012. godine je model, kaže ravnatelj ŽUC-a Dragutin Guzalić, funkcionirao relativno korektno. Narušavanje kriterija i pomoći „ispodprosječnim po prihodima“ bilo je izraženo od 2013. do 2016. godine kad su ti prihodi potpuno ukinuti te su u to vrijeme jedva financirali redovito održavanje cesta s tek ponekim kilometrom obnovljenog kolnika.
Potom su dodatni prihodi vraćeni, zadržani, da bi se 2020. i 2021. opet počeli umanjivati i raspodjeljivati, Guzalić ističe „manje-više bez jasnih kriterija“. Od očekivanih 10 milijuna kuna potpore, lani su ostvarili 4,47 milijuna.
– Ja se, kao ravnatelj prihodovno ispodprosječnog ŽUC, zalažem kroz Udrugu ŽUC RH za promjenu modela financiranja ŽUC i mislim da je postojeći loš jer generira ogromne razlike u mogućnostima pojedinih ŽUC-eva. S druge strane postoje uprave koje štite svoje prihode i model im savršeno odgovara – smatra on i dodaje da je vodeći po prihodima iz naknade za ceste Primorsko-goranski ŽUC, slijede ih Splitsko-dalmatinski, Međimurski itd. Primjerice, Međimurci imaju gotovo dvostruko manje kilometara cesta nego mi, a raspolažu otprilike istim proračunom. S obzirom na pad dotacija i rast potrošačkih cijena, a u zadnje vrijeme i porast cijene primjerice asfalta za 40-ak posto, jasno je da Golubićeve riječi s početka članka i nisu naklapanje.
– Gledajte, na području naše županije zadnjih godina imamo zdravu konkurenciju šest do sedam tvrtki koje se nadmeću u javnoj i jednostavnoj nabavi i uspijevamo ugovoriti koliko-toliko korektne cijene radova obnova i modernizacija kolnika – pojašnjava Guzalić te ističe spremnost općina i gradova koje su prihvatile nove modele sufinanciranja županijskih i lokalnih cesta pa se nekako uspijeva zadržati ritam pojačanog održavanja cesta.
– Model smo pokrenuli s Općinom Legrad i kasnije unaprijedili te ga danas prihvaćaju sve jedinice lokalne samouprave. Gradu Koprivnici redovito mjesečno uplaćujemo 5,2 posto prikupljene naknade za ceste za održavanje 46 kilometara cesta koje je Grad preuzeo u vlasništvo – navodi ravnatelj.
Hoće li uspjeti privesti kraju ovu godinu, održati sve projekte ili…
– Za ovu godinu ćemo, iskreno se nadam, uspjeti ostvariti planirano i nismo za sada otkazivali projekte. Planiramo projekte oprezno, fiskalno odgovorno, ostavljamo i određenu rezervu, ne zadužujemo se te uključujemo i JLS u projekte jer su to i njihovi projekti – kazuje Guzalić i dodaje kako „za crne scenarije uvijek ima vremena“.
Unatoč svemu u zadnjih pet godina naš je ŽUC, uz redovno održavanje, uspio obnoviti oko 125 kilometara cesta. Naš ŽUC, podsjetimo, upravlja s 830 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Otprilike 600 kilometara ocijenjeno je povoljnom ili zadovoljavajućom ocjenom, dok je ostatak nužno modernizirati. Radi se o cestama na kojima su pukotine i neravnine na kolniku 40 i više posto od ukupne površine kolnika. Inače, ŽUC održava i više od 170 mostova i propusta, a lani je obnovljen tek jedan propust. U ŽUC-u navode kako imaju 24 mosta i propusta koji širinom kolnika ili općim stanjem konstrukcije ne zadovoljavaju i potrebna je rekonstrukcija, odnosno pojačano održavanje. Ne promijeni li se model financiranja, sve je izglednije da će mnoge naše ceste pogoditi ista sudbina u medijima poznate „zakrpama išarane“ prometnice D2 od Vukovara do Iloka.
