Jasna je teško stradala u sudaru dva osobna automobila i dobila ozbiljne ozljede glave i vrata uključujući rasjekotine na licu koje su ostavile duboke ožiljke što je na nju posebno psihofizički utjecalo. Odlučila je potom tužiti osiguravajuću kuću za nadoknadu štete no nije dobro prošla.
Dugotrajni oporavak, trajni ožiljci od posljedica nesreće kao i činjenica da je u istoj prometnoj nesreći sudjelovao i njen partner koji je također teško stradao, negativno su, navodi, utjecali između ostalog i na njeno psihičko zdravlje. Vozilo u kojem je mlada djevojka stradala bilo je osigurano u Adriaticu te je oštećena podnijela protiv osiguranja tužbu radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti kojom zahtijeva od osiguravajuće kuće isplatu iznosa od 47.000 kuna zajedno s kamatama.
Osiguranje je svoju odgovornost u sudskom postupku negiralo obzirom da iz policijske dokumentacije proizlazi da djevojka u trenutku prometne nesreće nije bila vezana sigurnosnim pojasem te je stoga sama odgovorna za štetu koja joj je nastala. Uzevši u obzir navedeno, sud je odredio da se provede sudsko-medicinsko vještaćenje kako bi se utvrdilo koliko bi bile blaže posljedice odnosno da li bi se izbjegle u slučaju da je oštećena bila vezana.
Provedenim vještačenjem utvrđeno je da Jasna vezanjem sigurnosnog pojasa ne bi dobila utvrđene ozljede temeljem kojih i potražuje naknadu štete zbog čega je sud i donio presudu u korist Adriatica jer kako proizlazi iz svih priloženih dokaza, nastradala djevojka doista nije bila vezana sigurnosnim pojasem što je i sama priznala u toku sudskog postupka te je nepravomoćnom sudskom presudom njena tužba odbijena i dosuđena joj je naknada troškova postupka osiguravajućoj kući.
Prema obrazloženju presude Općinskog suda u Bjelovaru, uzevši u obzir dinamiku prometne nesreće, ozljede oštećene kao i relevantne odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nastale tjelesne ozljede tužiteljice isključivo su njezina krivnja zbog propusta vezanja sigurnosnim pojasem.
FOTO Ilustracija
