Višegodišnji je grm koji se, uz pravilnu njegu, ubraja među dugovječnije voćne kulture. Jednom posađena biljka može redovito rađati više od 30 godina, a u dobrim uvjetima i znatno dulje. Upravo ta dugotrajnost čini ovo voće zanimljivim kućne vrtove, ali i za one koji razmišljaju dugoročno o uzgoju voća.
Za razliku od mnogih drugih voćaka, borovnica ima vrlo specifične zahtjeve prema tlu. Najbolje uspijeva u kiselom tlu, s pH vrijednostima nižim nego što je uobičajeno za većinu vrtnih kultura. Ako je tlo neutralno ili alkalno, biljka slabo napreduje, listovi mogu požutjeti, a rodnost se smanjuje. Zbog toga se pri sadnji često koriste posebni supstrati ili se tlo dugoročno zakiseljava.
Korijenov sustav borovnice je plitak i osjetljiv na sušu. To znači da biljka ne podnosi dulja razdoblja bez vode, osobito u ljetnim mjesecima i u vrijeme dozrijevanja plodova. Redovito zalijevanje i malčiranje tla važni su kako bi se zadržala vlaga i spriječilo pregrijavanje korijena.
Borovnica ne daje velik urod odmah nakon sadnje. Prvih nekoliko godina rast je usmjeren na razvoj grma, dok se ozbiljnija rodnost očekuje tek nakon više sezona. U punu proizvodnju najčešće ulazi tek nakon šest do osam godina, ali tada može stabilno rađati dugi niz godina bez većih oscilacija.
Održavanje borovnice uključuje redovitu rezidbu, prihranu prilagođenu kiselom tlu i kontrolu korova. Rezidbom se uklanjaju stari i slabo rodni izboji, čime se potiče rast novih grana koje donose kvalitetnije i obilnije plodove. Bez rezidbe grm s vremenom stari i gubi rodnost.
Zanimanje za borovnice dodatno raste zbog njihove cijene na tržištu. U maloprodaji, osobito izvan sezone ili kod smrznutih proizvoda, cijena po kilogramu često doseže visoke iznose, nerijetko i do 15 eura.
FOTO ilustracija
