razgovarao: Stjepko Gambiroža
Tomislav Katanović prvi je još krajem prošle godine istaknuo kandidaturu za gradonačelnika Križevaca. Nekadašnji član HSS-a i zamjenik gradonačelnika Branka Hrga ovaj puta na izbore izlazi kao nezavisni kandidat, a već je poznato i da mu je kandidat za zamjenika Ivica Švagelj. Katanović je osam godina bio izvan aktivne politike i posvetio se poslu u privatnom sektoru, a sada očito vjeruje da može pobijediti na izborima koji će biti itekako zanimljivi i neizvjesni.
PL: Kako to da ste se nakon osam godina odlučili ponovno politički aktivirati?
– Cijelo vrijeme pratim što se događa u lokalnoj politici i kandidaturu smo najavili još 1. prosinca prošle godine, kada se nije znalo da će gradonačelnik Mario Rajn krenuti drugim putem. Kandidirao sam se jer mislim da Križevci mogu puno bolje, a odluka okupljanja ljudi za koje smatram da imaju zdrave motive motivirana je time da građanima pružimo kvalitetnu alternativu. Puno se tu sada ljudi pojavljuje koji imaju neke druge motive za svoje uključivanje, a meni je drago da ćemo imati puno kandidata.
PL: Proteklih tjedana se u Križevcima puno polemike vodi oko dviju odluka. Odluke o pripajanju Vodnih usluga Koprivničkim vodama i odluke o preustroju prometa u središtu grada. Kakvo je Vaše mišljenje o tim temama?
– To su problemi koji nisu nastali preko noći. Mi u Križevcima imamo puno problema koji zapravo ne dolaze u javni prostor i imamo problem s (ne)informiranjem građana, o čemu je nedavno govorio i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. Tu je možda najbolji primjer dječjeg vrtića koji je jako teško izbio u javnost i medije, gdje imate na 140 djece na listama čekanja. To je nešto što traje godinama i o čemu se mogla voditi briga, a veliki problem su i prometna rješenja. Imamo situaciju da se u jednosmjerne planira pretvoriti četiri ili pet ulica, što će sigurno dovesti do prometnih čepova. Sve kako bi se ljude motiviralo na nekakve alternativne načine prijevoza. Za mene je to suluda ideja jer Križevci su specifičan grad koji se sa svojih 60 naselja prostire na velikoj površini, a dok pola stanovništva živi u samom gradu, druga polovica je u jednom od 59 okolnih naselja. Ti ljudi sigurno neće dolaziti 10 ili 15 kilometara biciklom u grad.
PL: Na koji bi način onda bilo najbolje riješiti problem kroz središte grada?
– Da je nekim slučajem izgrađena križevačka obilaznica sjever – jug koja bi smanjila promet u centru, o ovakvim bi se rješenjima možda moglo razgovarati. Ali u ovakvoj situaciji, kada nema alternativnih pravaca, to je suluda ideja jer se promet preusmjerava u ulice koje jednostavno po kapacitetima za to nisu spremne. Prometno rješenje nije samo rješenje prometa, već ono ima i socioekonomski utjecaj. Tu su vrijednosti nekretnina, poslovanje i rezultati poduzetnika. Ovakvim odlukama utječete za široku masu ljudi i mijenjaju se njihovi životi, a da zapravo i nije bilo prave rasprave i nije uvaženo mišljenje građana. Nejasno mi je zašto se ovakve važne i životne odluke forsiraju u predizborno vrijeme, a očito se i provode na nezakonit način, jer vidjeli smo da ne postoje građevinske dozvole za te projekte.
PL: Proteklih dana puno se govori i o pripajanju Vodnih usluga Koprivničkim vodama. Iako je to očigledno gotova stvar, jer takva je odluka Vlade, da se ide u okrupnjivanje distributera vode, je li se moglo učiniti nešto da uvjeti po Križevce budu barem nešto bolji?
– Treba jako dobro razlikovati što je populizam, a mi u slučaju Vodnih usluga govorimo o jako skupom populizmu. Zbog populizma smo u Prigorju kad je riječ o vodi već izgubili četiri godine razvoja zbog tužbe načelnika Općine Kalnik koja je odbačena, a sada isti gospodin raspisuje referendum na kojem će se građani izjasniti jesu li za ili protiv pripajanja. Nitko pametan ne vidi puno nekakvih razloga za pripajanje jer i sama teorija da se time umanjuju troškovi pada u vodu. No, potpisani su ugovori za sufinanciranje izgradnje vodovoda i aglomeracije vrijedni 20 milijuna eura koji neće biti isplaćeni Vodnim uslugama ako se pripajanje ne dogodi. Zato bi nas taj populizam mogao jako puno koštati jer u slučaju da Vodne usluge ostanu bez tog novca, one odlaze u stečaj i što smo tada dobili? To je situacija koju građanima treba jasno reći i moramo se maknuti od populizma koji bi u ovom slučaju mogao jako puno koštati. Ne govorim o tome je li pripajanje dobro ili ne, no moramo biti svjesni svih činjenica kada se neke odluke donose, a vrlo lako može se provjeriti tko je sudjelovao u tim odlukama i potpisivao sporazume.
PL: Na koji se način može postići ravnomjerniji razvoj grada i seoskih naselja u sklopu Grada Križevaca?
– Godine 2017. bila je porezna reforma kojom su se izvorni prihodi jedinica lokalne samouprave povećali za 30, 40 posto. U Križevcima bi to značilo nekih 12,5 milijuna kuna godišnje tada i u ovih osam godina, Rajnova administracija imala je dodatnih stotinjak milijuna kuna na raspolaganju ili 13,5 milijuna eura. Koliko je od toga išlo za ravnomjerni razvoj naših područja, rekao bih jako malo. Napravilo se više nego prije, ali to je još uvijek jako, jako malo i standard života mještana u svim našim naseljima mora se približavati standardu u samom gradu jer to je pola naših stanovnika.
PL: Jedna od vječnih tema je gospodarstvo, odnosno poduzetništvo. Može li se recimo gospodarska zona Gornji Čret staviti u efikasniju funkciju nego što je sada?
– Križevci su brzom cestom spojeni do Zagreba i vi do najveće ekonomije u Hrvatskoj stižete za pola sata, no ja ne vidim da se i jedan veći poduzetnik pojavio u zoni Gornji Čret. Nismo iskoristili kapacitete koje imamo, a na tome treba ozbiljno raditi. Jedinica lokalne samouprave možda i nema veliki set mjera koje može ponuditi poduzetnicima, no evo za primjer jedna banalna činjenica koja prikazuje odnos prema poduzetništvu u gradu. Imate optički kabel koji ide paralelno s cestom prema Koprivnici i taj kabel od nekakvih 50 metara nije se mogao protegnuti do zone Čret. Tko će vam doći u zonu ako nema nekih elementarnih uvjeta?
PL: Posljednjih su godina značajna sredstva za razvoj infrastrukture stigla iz europskih fondova. Je li se taj novac mogao bolje iskoristiti za razvoj?
– Križevci su nekad bili broj jedan u Hrvatskoj po iznosima povučenim iz europskih fondova po glavi stanovnika, a danas nismo ni među prvih deset. Sadašnja europska omotnica traje do 2027. godine i vidjet ćemo što će biti kasnije, a problem su u posljednje vrijeme i neobični prioriteti projekata u gradu. Do sada smo na biciklističku infrastrukturu u Križevcima potrošili preko milijun eura gradskog novca plus sufinanciranje. Nemam ništa protiv biciklističke infrastrukture, no mislim da je to predimenzionirano za naše potrebe. Pogotovo dok imate Majurec, Carevdar, Cubinec, Radnički dol i bezbroj mjesta oko Križevaca koja nemaju elementarne stvari poput nogostupa, gdje djeca hodaju po cesti na kojoj kamioni pretječu sa 70, 80 km/h. A s druge strane imate biciklističku magistralu kroz zelenu zonu Gornjeg grada. Ti projekti su nepotrebno predimenzionirani i prioriteti su trebali biti drugačiji.
PL: Što bi trebao biti prioritet?
– Dječji vrtić trebao bi biti prioritet. I nije samo grad taj koji ima potrebu za vrtićima, jer podsjećam da nama pola stanovništva živi u okolnim naseljima. I tamo treba razvijati društvenu infrastrukturu i ako nam građani ukažu povjerenje, planirat ćemo tri, četiri, možda pet zgrada područnih vrtića u prigradskim naseljima. Zašto bi netko 15 ili 20 kilometara vozio svoje dijete u vrtić u grad i nazad, ovako bi bilo puno praktičnije. Pogotovo što u brojnim prigradskim naseljima imamo područne škole. Ti se kapaciteti mogu vrlo lako prilagoditi.
PL: Bili ste zamjenik prijašnjem gradonačelniku Branku Hrgu, kakav je sada Vaš odnos s njim? Podržava li Vas i jeste li i dalje u kontaktu?
– Razgovarao sam s njim kad sam se odlučio na kandidaturu, no razgovarao sam i s drugim političkim akterima u gradu. Zanimalo me čuti kako ljudi dišu i nisam ideološki opterećen. Mislim da na lokalnoj sredini ideologija ne igra neku veliku stvar. S Hrgom sam dobro surađivao i od njega sam naučio puno toga i dobroga, ali i onoga što možda i nije bilo tako dobro i što treba promijeniti. Mi smo se udaljili politički gledano i svatko je krenuo svojim putem, a danas pred građane izlazim s ekipom ljudi u najboljim godinama i nitko od njih nije član niti jedne stranke. Politika je umijeće kompromisa i svi oni koji pričaju da nisu spremni na kompromise nemaju što tražiti u politici. No, velika je razlika rade li se kompromisi u interesu svoje sredine ili nekog osobnog interesa.
PL: Kad smo već kod kompromisa, čini se da će u svibnju trebati dosta kompromisa kako bi se došlo do većine u budućem gradskom vijeću. S kim ste spremni koalirati i surađivati nakon izbora, a s kime ne?
– Vidimo jednog kandidata koji nam se upravo doseljava u Križevce i kandidira se ovdje, a oko njega je očigledno okupljen i dio infrastrukture sadašnje, odnosno Rajnove administracije. Tu je i koalicija između SDP-a i Rajna i rekao bih da se u tom dijelu ne vidimo. A s druge strane, ne bih određivao nikakve granice i ograde. Pretpostavljam da će se gotovo svi kandidati za gradonačelnika podudarati u nekih 70, možda i 80 posto programa jer javne potrebe grada svima su jako dobro poznate. Svi znaju da nam treba vrtić, nogostupi i radne bilježnice za učenike.
FOTO Nikola Wolf
