Čestoslavica je ljekovita biljka koja se danas rijetko spominje, iako je nekada imala važno mjesto u narodnoj medicini. Naši su je stari koristili za razne tegobe, posebno one povezane s krvlju, jetrom i metabolizmom. Danas se ponovno vraća u fokus interesa, ponajviše zbog mogućeg povoljnog djelovanja na povišeni kolesterol.
U tradicionalnoj upotrebi, čestoslavica se smatra biljkom koja potiče rad jetre i žuči. Budući da jetra ima ključnu ulogu u regulaciji masnoća u krvi, vjeruje se da čaj od čestoslavice može pomoći u snižavanju lošeg kolesterola i poboljšanju općeg stanja krvnih žila.
Osim mogućeg učinka na kolesterol, čestoslavica se koristi i kod probavnih tegoba, nadutosti te usporene izmjene tvari. Sadrži gorke tvari koje potiču probavne sokove i mogu pomoći boljoj razgradnji masti. Upravo ta gorčina razlog je zašto njezin čaj mnogima nije ugodan za piti, ali i zašto se smatra ljekovitim.
Važno je naglasiti da se čestoslavica ne preporučuje za dugotrajnu upotrebu. Čaj se obično pije u kraćim kurama, najčešće dva do tri tjedna, nakon čega je potrebna pauza. Pretjerivanje ili dugotrajno konzumiranje može opteretiti jetru, što je suprotno njezinoj osnovnoj namjeni.
Iako ne postoji dovoljno suvremenih znanstvenih istraživanja koja bi u potpunosti potvrdila njezino djelovanje na kolesterol, iskustva iz narodne medicine govore u prilog njezinoj umjerenoj i ciljanoj primjeni. Čestoslavica se zato smatra prirodnom potporom, a ne zamjenom za liječničku terapiju ili zdrave životne navike. U vremenu kada se sve više ljudi okreće prirodnim rješenjima, čestoslavica podsjeća da neke zaboravljene biljke još uvijek imaju svoje mjesto. Iako njezin okus nije uglađen, a primjena zahtijeva oprez, upravo u toj jednostavnosti leži razlog zašto je stoljećima bila cijenjena kao biljka za krv, jetru i ravnotežu organizma.
FOTO screenshot Facebook
