Božica Jelušić, poznata đurđevačka književnica, pjesnikinja i počasna građanka grada Đurđevca našla se u cijenjenom književno-pjesničkom društvu. Naime, uz Matoša, Krležu, Kolara, Kanižaja, Britvića, Galovića, Kerstnera i Kovačića, njeno ime i jedna njena kajkavska pjesma našli su se u Kajkavskom poetskom gartlicu. Riječ je o projektu kajkavske književnosti na otvorenom.
– U parku dvorca Batthyany u Ludbregu postavljeni su cvjetovi s napisima kojima se odaje počast kajkavskom jeziku, a čije rukom pisane tragove nalazimo na prijelazu iz 11. u 12. stoljeće, ističe književnik Aleksandar Horvat, član Društva hrvatskih književnika iz Ludbrega.
Uz ove velikane kajkavske riječi, na cvjetovima je ispisano i nekoliko podravskih frazema i pučkih pošalica, ali i tekst iz Ludbreške pjesmarice iz 1833., pjesmarice Ane Katarine Zrinski iz druge polovice 17. stoljeća i Frana Krste Frankopana iz 1671. te tekst Pesmi horvatskih Katarine Patačić iz 1671. godine.
– U krizi čitanja koja je očigledna, stihovi trebaju biti dostupni oku u javnom prostoru. Nekad mi je kolegica pjesnikinja pisala da bi voljela čitati moje stihove na fasadama zgrada. To u svijetu već postoji na mnogim mjestima. Mislim da je ludbreški park korak u tom smjeru – kaže Božica Jelušić o ludbreškom projektu.
