Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Problem s vranama na Trgu kralja Tomislava i oko Kolodvorske ulice mogao bi se bitno umanjiti nakon što su orezane grane na brojnom drveću na kojima ove mnogima nimalo ugodne ptice imaju gnijezda. Kako su nam rekli neki od tamošnjih mještana, prizori koje su im znale prirediti bili su kao u nekom horor-filmu.
– Kad bih izašao na balkon i pogledao prema gore, znalo je izgledati kao da gledate Hitchcockov film. Njih bezbroj na nebu i još kad krenu graktati, ma strašno nešto – rekao nam je Matija, koji stanuje u jednoj od zgrada.
Da unazad nekoliko godina vrane stvaraju neugodne prizore, složili su se i drugi stanari.
– S jedne nam ih je strane žao, ipak su to životinje. No, pokraj njih nije nimalo ugodno živjeti, a otjerale su i sve golubove – smatraju stanari, nadodavši kako se nadaju da će orezivanjem grana barem nekako smanjiti njihov broj u kvartu.
– Na Trgu kralja Tomislava u Koprivnici tijekom veljače ove godine izvršeno je orezivanje dijela drveća na javnoj površini u sklopu redovnog održavanja. Na vrhovima pojedinih stabala koje se orezivalo bila su gnijezda ptica od prošle godine te su ta gnijezda uklonjena – poručili su nam iz Grada.
Pritom valja podsjetiti kako vrane koje žive u urbanim sredinama nisu problem samo našeg grada, već i brojnih drugih. Iz Udruge BIOM, gdje su se specijalizirali za rješavanje problematike sa staništima vrana u urbanim prostorima, upozoravaju kako orezivanja grana i uklanjanja gnijezda nisu trajno rješenje, budući da se vrane, bilo sive vrane ili gačci, znaju prilagoditi novonastalim uvjetima, te se proširiti na okolna stabla. Na pitanje zašto su se vrane zadnjih godina nastanile u gradovima, odgovor također nije jednoznačan. Iako je jasno da ih privlače ostaci hrane koja završava u smeću, valja uzeti u obzir kako su gradovi za njih općenito postali sigurnija staništa.
– U gradskim staništima nije moguće provoditi lov na ove vrste, a potencijalni prirodni predatori vrana ondje obitavaju u malim brojevima ili u njih samo povremeno zalaze. Također, tradicionalan način na koji se uspostavljaju i održavaju zelene površine u urbanim dijelovima gradova često pogoduju vranama – smatraju u BIOM-u. Valja dodati kako se prilikom akcija rušenja gnijezda i orezivanja stabala cilja na zamjetljiva gnjezdilišta gačaca, dok se na pojedinačna, raštrkana i skrivena gnijezda sivih vrana zapravo ne utječe, kazuju iz BIOM-a. Dugoročno rješenje vide u promjeni načina gospodarenja otpadom koji bi vranama otežao pristup hrani, kao i načinu upravljanja zelenim površinama. Također, trebalo bi razmisliti o stvaranju alternativnih gnjezdilišta izvan naselja, zaključuju u BIOM-u.
FOTO: Nikola Wolf
