Podaci pokazuju da je građevinarstvo jedan od najbrže rastućih sektora hrvatskog obrtništva. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u veljači 2026. godine u Hrvatskoj je bilo 16.985 obrta u djelatnosti građevinarstva, što je 1.563 obrta više nego godinu ranije, odnosno 10,1 posto više u odnosu na veljaču prošle godine. U usporedbi s veljačom 2021. godine, broj građevinskih obrta povećan je za 6.522 obrta, odnosno čak 62,3 posto. Najveći udio svih djelatnosti u građevinarstvu čine specijalizirane građevinske djelatnosti, njih čak 92,7 posto, koje su u posljednjih godinu dana porasle za 11,2 posto, dok je u pet godina njihov broj skočio za čak 71,5 posto. Najviše obrta odnosi se na instalaterske radove, poput vodovoda, plina i grijanja te završne građevinske radove. Regionalno, prednjači Splitsko-dalmatinska županija, a slijede Istarska, Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija. Rast se osjeti i na sjeveru Hrvatske. Kako je u „Temi dana“ RKC-a istaknula Kristina Cvek, tajnica Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije, na području županije trenutno djeluje oko 640 građevinskih obrta, što je i više od spomenutog nacionalnog rasta. Ako se uzme u obzir da prosječan obrt zapošljava jednog radnika, procjenjuje se da je u sektoru zaposleno još oko 600 ljudi. Najviše obrta djeluje u području završnih i pripremnih radova, dok su instalateri drugi po zastupljenosti, ali upravo njih i nedostaje.
– Problem nije samo u broju obrta, nego u dostupnosti kvalitetne i pouzdane radne snage – upozorila je Cvek. Velik dio obrta, naime, spada u djelatnosti za koje nije potrebna formalna kvalifikacija, dok su stručni i licencirani majstori i dalje u manjini. Iako veći broj obrta donekle povećava dostupnost usluga, u praksi se i dalje čeka i to ne malo. Posebno kod provjerenih majstora.
– Danas nije problem pronaći izvođača, nego pronaći onoga koji će posao odraditi kvalitetno i u roku – napomenula je Cvek. Oni najbolji termine imaju popunjene mjesecima unaprijed pa se građani često moraju odlučiti između čekanja ili preuzimanja rizika s manje provjerenim izvođačima. Nedostatak kvalificirane radne snage pritom je ključni problem koji koči daljnji razvoj sektora. Obrtnici zbog toga odbijaju poslove ili ih odgađaju, a to usporava cijelo tržište. Dobar znak ipak dolazi iz obrazovanja, gdje raste interes mladih za strukovna zanimanja, no trebat će vremena da se taj trend prelije i na tržište rada. Uz sve to, obrtnike dodatno opterećuju visoke cijene materijala i rokovi, što im otežava planiranje i izvedbu radova. Građanima se zato savjetuje oprez jer najniža cijena ne znači i najbolji izbor.
– Provjera referenci, pisane ponude i jasno definirani uvjeti suradnje danas su minimum. U stvarnosti majstora možda ima više na papiru, ali onog pravog i dalje treba rezervirati kao termin kod dobrog doktora i to mjesecima unaprijed – zaključila je Cvek.
