Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Koprivnica je jedan od sedam, a realno šest, središta županija koji su u 2022. godini imale negativni saldo doseljenih i useljenih stanovnika. Osim toga, zabrinjavajuće je u kojem se „društvu“ našla podravska metropola.
Kako smo već pisali, Koprivnica, a i cijela Koprivničko-križevačka županija još u većoj mjeri zaostaje za našim zapadnim i sjevernim susjedima u gospodarstvu, po broju poduzetnika i zaposlenih u njima, zaostaje po turističkim pokazateljima (najmanji broj noćenja po glavi stanovnika), unazad godinu ili dvije i prema visini prosječnih plaća, a prema novim podacima zaostaje i u demografskom smislu. Može se reći da jedino Koprivnica diže performanse naše županije. Sve to u usporedbi s Varaždinom, Međimurjem odnosno Čakovcem, te s Krapinsko-zagorskom županijom.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Koprivnica spada u skupinu s Požegom, Slavonskim Brodom, Viroviticom, Siskom, Bjelovarom i Splitom. Dakle, sedam županijskih središta koja su u prošloj godini imala negativan demografski saldo na razini odseljenih i useljenih. S tim da se tu treba izuzeti Split, čija se većina stanovništva iselila u mjesta unutar županije Splitsko-dalmatinske zbog iznimno visokih cijena nekretnina u samom gradu.
Posebno su zabrinjavajuće brojke iseljenih i odseljenih u inozemstvo. Varaždin u prošloj godini tu ima sjajne brojke, jer se iz Varaždina u inozemstvo odselilo 600 ljudi, a doselilo čak 1063. Pozitivan saldo ima i Čakovec s 563 useljenih i 413 iseljenih te Krapina sa 131 doseljenikom i 90 iseljenika. Koprivnica i tu ima negativne brojke – u 2022. godini doselilo se 160 stanovnika, a odselilo 247.
Dakle, kada gledamo središta sjevernih razvijenih županija, Koprivnica ispada iz ove lige.
Ako pak gledamo po useljenju stranaca, i to onih koji su došli ovdje potražiti posao, onda se vidi da je tijekom 2022. godine na području nadležnosti PU koprivničko-križevačke (objedinjeno s PP Križevci i PP Đurđevac) prijavljeno 3425 stranaca, od kojih je 2733 zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad.
S druge strane, na području Varaždinske županije je 5909 stranaca prijavilo boravak. Od tog broja, njih 3 438 zatražilo je izdavanje novih dozvola, a 1632 ih je zatražilo produljenje postojećih dozvola za boravak i rad. Tako je u varaždinsku županiju došlo raditi mnogo više ljudi, nego u koprivničko križevačku, a brojke bi bile još gore da se ne radi mega projekt izgradnje pruge, gdje je došlo nekoliko stotina radnika iz Turske. Od tuda je i u Križevcima pozitivan saldo, što zasigurno govori o većoj gospodarskoj aktivnosti kod susjeda.
O gospodarstvenima brojkama smo već pisali, a da nema ogromnih investicija od strane Podravke, koja je izgradila novu tvornicu, a gradi i novi logistički centar, brojke bi bile još više na strani Zagorci, Varaždinci i Međimurci.
Što je razlog ovakvim brojkama teško je reći. Ovdje se miješaju brojke gradova i županija, i možda je još prerano donositi neki generalne zaključke, jer postoji niz faktora koji utječu na migracije, ali podaci su indikativni.
– Pogledamo li Koprivnicu, iz koje se iselio 761 stanovnik, a doselilo 712 stanovnika, zaista se radi o negativnom migracijskom saldu tijekom 2022. godine. Trebalo bi usporediti podatke s nekoliko idućih godina pa ćemo vidjeti radi li se o slučajnosti ili o trendu. Znakovito je da je slična situacija i u županijskim središtima južno i istočno od Koprivnice – naveo je Hrvoje Petrić, pridruženi član HAZU, koji se između ostalog bavi i demografskim pitanjima.
Dobro je, kaže Petrić, osim županijskih središta pogledati i manje gradove u najbližem koprivničkom okruženju. Na drugoj strani, u Đurđevcu je 2022. bilo 240 doseljenih i 177 iseljenih, u Ludbregu 306 doseljenih i 249 iseljenih, a u Križevcima 820 doseljenih i 709 iseljenih (tu pak treba uzeti u obzir brojne doseljene radnike koji rade na projektu izgradnju pruge). – Ostali podravski i prigorski gradovi: Đurđevac, Ludbreg i Križevci imaju pozitivan migracijski saldo. Identično imaju Čakovec i Varaždin – naveo je Hrvoje Petrić.
FOTO Nikola Wolf