Kredit od 333 milijuna eura, kojim je Podravka, doduše uz pomoć Europske banke za obnovu i razvoj, kupila poljoprivredni biznis Fortenova grupe, doslovno je uzdrmao statistiku hrvatskog bankarskog sektora. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ova je transakcija dovela do naglog skoka rasta kredita poduzećima, a to se jasno vidi i u biltenu središnje banke.
Statistički šokovi
HNB-ovi brojevi govore sami za sebe: godišnja stopa rasta kredita poduzećima skočila je s 6,4% u prosincu 2024. na čak 11,6% u siječnju 2025. godine. Krivac? Sindicirani kredit od 333 milijuna eura, pri čemu su PBZ, Erste, Zagrebačka banka i OTP banka Podravki osigurale 283 milijuna, a Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dodala još 50 milijuna. HNB u svom izvještaju jasno kaže da bi bez ovog kredita rast bio 9,7% – i dalje solidan, ali osjetno niži. Još jedan dokaz veličine ove transakcije je činjenica da je zamah kreditiranja skočio s 14,1% u prosincu na 22,0% u siječnju. Drugim riječima, Podravka je jednim potezom pomaknula kompletnu hrvatsku financijsku statistiku. Uspoređujući Podravkinih 283 milijuna eura kredita s ostalim velikim zaduženjima u posljednjih pet godina, jasno je da nijedno nije izazvalo toliko izravnu promjenu u bankarskim brojkama. Fortenova je 2023. refinancirala dug vrijedan 1,2 milijarde eura, čime je stabilizirala poslovanje, ali bez dramatičnog utjecaja na kreditnu statistiku. HEP je iste godine podigao 600 milijuna eura za obnovljive izvore energije, no taj je učinak bio postupan i nije stvorio nagli skok. HŽ Infrastruktura je 2021. povukla 900 milijuna kuna putem Europske investicijske banke za modernizaciju željeznica, a HOPS (Hrvatski operator prijenosnog sustava) je 2022. uzeo 100 milijuna eura za jačanje elektroprijenosne mreže. Oba spomenuta kredita bila su važna, ali nisu izazvala šok u statistici.
Hrvatske banke položile test
Osim što je ovo bio veliki potez za Podravku, pokazalo se i da hrvatske banke mogu same financirati ovako izdašne transakcije. Dok su veliki krediti, poput Fortenovine refinancijske operacije, ranije uglavnom dolazili iz inozemnih fondova, ovaj kredit je najveći sindicirani aranžman domaćih banaka. HNB priznaje da ovakve transakcije mogu kratkoročno iskriviti financijsku sliku, ali istovremeno dokazuju snagu domaćeg bankarskog sektora. Hrvatske banke su pokazale da mogu nositi velike korporativne kredite bez oslanjanja na strane financijske institucije. Podravkina akvizicija, sada je potpuno jasno, postavila je novi standard za kreditiranje od strane hrvatskih banaka i promijenio pravila igre u hrvatskom gospodarstvu. (mš)
FOTO arhiva
