U danima kad slušamo kako si dužnosnici povećavaju plaće na četiri, pet pa i šest tisuća eura, nekoliko Križevčanki koje su posljednjih mjeseci radile za plaću ponekad i ispod minimalca ostale su bez posla. Ugovori koje su potpisivale iz mjeseca u mjesec u srpnju im jednostavno nisu produženi i Spomenka Debeljak, Radmila Latković, Snježana Vrbanec i Danijela Šoštarić doslovno su završile na cesti nakon što su neke od njih deset, petnaest pa i dvadeset godina radile u križevačkoj šumariji. I to nakon što su poslodavca prijavile Državnom inspektoratu zbog brojnih nepravilnosti i nepravde koje su trpjele posljednjih mjeseci. Uvjerene su da je neproduživanje ugovora odmazda na to što su se usudile obratiti Inspektoratu i učlanile u Republički sindikat radnika, a sve je za njih pošlo po zlu nakon što su ih prije godinu dana kao sezonske radnike Hrvatske šume „ustupile“ agenciji Platana zapošljavanje iz Zagreba. Ugovor o ustupanju radnika Hrvatske šume i Platana zapošljavanje potpisale su za razdoblje od 1. lipnja 2023. do 31. svibnja 2025. Ugovor je ukupno vrijedan 3,28 milijuna eura s PDV-om, a u njemu su uračunati i troškovi bruto I i bruto II plaće, bolovanja i godišnjih odmora, plaćenih dopusta, blagdana, neradnih plaćenih dana, dana u kojima je rad bio onemogućen radi vremenskih nepogoda i drugih odsutnosti s radnih mjesta. No, odmah od početka, svima njima ponuđeni su ugovori na jedan mjesec te se ugovor svakog mjeseca produživao. U tim ugovorima stoji da će se radniku isplaćivati bruto plaća u najvišem iznosu od 1.075 eura ako odradi 168 radnih sati mjesečno. Svi su ti ustupljeni radnici zapravo trebali imati ista prava i uvjete rada kao što imaju radnici koji su zaposleni u Šumariji Križevci, izuzev božićnice, uskrsnice, regresa, stimulacija, naknade za topli obrok i ostalog što po kolektivnom ugovoru imaju djelatnici Hrvatskih šuma, no Križevčanke tvrde da to od samog početka nije bilo tako.
Zakinute kod prijave
– Za studeni i prosinac dobila sam plaću od 350 i 400 eura neto. Pazite, za Božić sam dobila 350 eura plaće, a da situacija bude nevjerojatnija, tog je mjeseca jedna kolegica imala osam radnih sati više i primila je plaću 680 eura. Znači za jedan dan i osam sati razlika veća od 300 eura. Kada smo na bolovanju, odjavljuje nas se, a sada smo izvisile jer smo se učlanile u sindikat i odlučile prijaviti nepravilnosti s kojima se susrećemo. Potpuno nam je nejasno po kojem se principu obračunavaju naše satnice i nikada ne možemo točno znati kakvu ćemo plaću primiti za pojedini mjesec – istaknula je Radmila Latković. I ne samo da je sa svim radnicima sklapan ugovor o radu na određeno vrijeme od mjesec dana, sve ove žene koje su radile na poslovima njege i sadnje stabala, pripremi i pošumljavanju, doznakama i čekićanju, po zimi i po ljetu, tvrde da su zakinute i kod prijave na mirovinsko.
– Ako je prvi dan u mjesecu nedjelja ili neradni dan, prikazuje nam se prekid mirovinskog staža od dan, dva ili tri i prijavljivane smo s drugim i trećim danom u mjesecu. Isto tako, ako bi nedjelja ili neradni dan pali na zadnji dan u mjesecu, tada smo bile odjavljene koji dan ranije. Sada kada nam više nije ponuđen ugovor, javile smo se na zavod za zapošljavanje i rečeno nam je da zbog tih odjavljivanja nemamo pravo na naknadu kakvu smo trebali imati da je sve bilo kako treba. Za jedan sam mjesec potpisala ugovor i nakon dva dana morala sam otići na bolovanje da bih naknadno shvatila da sam ostatak mjeseca odjavljena. Dobila sam svega 97 eura i kao da nisam radila, bez obzira na to što sam imala ugovor – istaknula je Snježana Vrbanec koja je više od dvadeset godina radila za Hrvatske šume i dodala da ih je na početku bilo tridesetak sezonskih radnika podijeljenih u dvije grupe, a sada ih nije ostalo ni 15.
– Ja sam za Božić dobila 161 euro plaće s tim da mi nisu pisali bolovanje, nego neplaćeni dopust. Smanjeni su nam putni troškovi, smanjene su i satnice, ne znam kako je to moguće da nam se uopće isplaćuje plaća ispod minimalca. Iako u ugovoru stoji da postoji naknada za vrijeme „kišnih dana“, kada se zbog vremenskih prilika ne mogu obavljati poslovi, ta nam se naknada često nije isplaćivala. U tim situacijama imamo pravo na paušalni iznos od 30 posto za dane kad ne radimo zbog vremenskih prilika uz obvezu da to vrijeme odradimo subotom. U tom slučaju nam za subotu pripada puni iznos naše plaće plus 30 posto plaće za dan kada zbog vremenskih uvjeta nismo mogli raditi, no to nam nije isplaćivano – kazala je Spomenka Bošnjak koja tvrdi da je na bolovanju završila zbog upale bubrega, a nju je „zaradila“ jer nije imala adekvatnu radnu opremu.
Nedostaje radnika
U prijavi poslodavca Državnom inspektoratu navodi se da se radnicima ne izdaju rješenja za godišnji odmor, niti poslodavac ima plan korištenja godišnjeg odmora. Kod obračuna plaće radnicima se bolovanje, godišnji odmor i kišni dani obračunavaju kao neplaćeni dopust, a time se, uvjerene su, grubo krši Zakon o radu.
– Kada sam završila u bolnici, rečeno mi je da sam na zimovanju i nakon što sam poslala uputnicu, tražili su me dokaz da sam stvarno u bolnici. Na kraju sam sama dala otkaz i prešla sam raditi u drugu firmu – kazala je Katarina Vranetić koja je odlučila s ovim poslom prekinuti i nešto ranije, nego što njenim kolegicama nisu produženi ugovori. Jedina od njih šest koje su se učlanile u sindikat, a ponuđen joj je ugovor je Đurđica Golubić, koja je i predstavnica sindikata. Vjeruje da je to i razlog zašto je samo njoj ponuđen ugovor.
– Mene su ostavili jedinu od članica sindikata, a radnika stvarno treba. Svakog dana imamo posla i ne stigne se sve odraditi i nedostaje sigurno petnaestak ljudi – istaknula je Golubić, dok Danijela Šoštarić tvrdi da joj je nakon odlaska za osam dana godišnjeg odmora isplaćeno samo 160 eura. – Nakon što nam nije produžen ugovor, tražile smo da nam se isplate zaostaci za godišnje odmore. Za šest mjeseci dobila sam osam dana godišnjeg i isplaćeno mi je 160 eura ili 20 eura po danu, a na platnim listama stoji da bi dan godišnjeg trebao biti 50 eura. Za isti broj sati u studenom isplaćeno mi je 375 eura, a u prosincu 600 eura. Na bilo kakvo pitanje nismo dobili nikakvo objašnjenje – istaknula je Šoštarić i dodala da je sve navedeno tek manji dio nepravilnosti i kršenja njihovih radnih prava, a sve je detaljno opisano u prijavi. Inače, nakon što je Državnom inspektoratu poslana prijava, neke od žena kojima nisu produženi ugovori pozvane su na razgovor. Poslali smo upit Državnom inspektoratu jer nas je zanimalo u kojoj je fazi postupak protiv poduzeća Platana zapošljavanje te kakve mogu biti sankcije u slučaju da se utvrdi da su se zaista dogodile nepravilnosti na koje ove Križevčanke upozoravaju. No, iz Državnog inspektorata odgovorili su nam samo da je kod navedenog poslodavca inspekcijski nadzor inspekcije rada Državnog inspektorata nadležan za nadzor u području radnih odnosa u tijeku, slijedom čega ne mogu komentirati nalaz inspekcije prije okončanja inspekcijskog postupka.
Platana: Ugovori su istekli po sili zakona
Prema financijskom izvještaju dostavljenom Financijskoj agenciji, poduzeće Platana zapošljavanje u prošloj je godini imalo bitno veće prihode i rashode nego godinu ranije. Dok je u 2022. godini tvrtka iz Zagreba prijavila 34.458,29 eura prihoda, lani su oni porasli pedesetak puta i iznosili 1.677.987,50 eura, no zanimljivo je kako je dobit nakon oporezivanja tvrtke u 2022. godini bila puno veća i iznosila je 26.887,91 eura, dok je lani iznosila tek 4.319,73 eura. Prosječni broj zaposlenih u prošloj godini bio je 153. O slučaju otkazivanja ugovora o radu djelatnicama iz Križevaca kontaktirali smo i Platanu zapošljavanje, u kojoj tvrde da nikome od zaposlenih nisu dali otkaz.
– Djelatnicama koje spominjete Ugovor o radu je istekao po sili zakona. Također, navodimo kako protiv Platana zapošljavanje d.o.o. nije donesena nikakva presuda prekršajnog suda po kojoj bi agencija bila proglašena krivom za bilo kakav prekršaj. Ukoliko se neki postupak eventualno vodi, isti ne komentiramo dok se pravomoćno ne završi – navode iz Platana zapošljavanje.
Hrvatske šume u godinu dana angažirale 120 sezonskih radnika
O konkretnom slučaju obratili smo se i Hrvatskim šumama, no iz ovog državnog poduzeća ističu da nemaju saznanja o slučaju prijave poduzeća Platana zapošljavanje Državnom inspektoratu. – Hrvatske šume d.o.o. koriste usluge agencije za ustupanje radnika za privremeno zapošljavanje sukladno sklopljenim ugovorima za agencijske radnike za rad na pomoćnim poslovima u šumarstvu. Ustupljeni radnici obavljaju poslove sadnje, njege i izmjere šuma. U periodu od lipnja 2023. godine do danas, angažirano je 120 agencijskih radnika. Tijekom 2023. i 2024. godine, Hrvatske šume d.o.o. zapošljavale su radnike neophodne za proces proizvodnje (šumski radnik sjekač) te popunjavali sistematizirana, upražnjena radna mjesta zbog odljeva kadrova u mirovinu, a potrebnih za normalno funkcioniranje svih poslovnih procesa – ističu iz Hrvatskih šuma.
FOTO ilustracija
