Križevci u iduće četiri godine žele napraviti ozbiljan iskorak u turizmu, no novi Plan upravljanja destinacijom za razdoblje od 2026. do 2029. godine koji je pripremila Turistička zajednica Križevci pokazuje da je početna pozicija prilično skromna. Doduše, podaci o turističkom prometu u dokumentu koji će se u utorak naći pred križevačkim gradskim vijećnicima datiraju još iz 2024. godine, a u međuvremenu su poznati i rezultati za prošlu godinu. A ti podaci za 2025. pokazuju da su Križevci ostvarili rast dolazaka turista od 34 posto i noćenja za gotovo 37 posto u odnosu na godinu ranije. I to ponajviše zahvaljujući otvorenju Hotela Kalnik nakon obnove u lipnju, tako da i u ovoj godini sasvim sigurno možemo očekivati novi rast, pogotovo kad je riječ o prvih šest mjeseci.
Glavne slabosti
Iako Plan napominje da grad raspolaže vrijednom kulturno-povijesnom baštinom, prirodnim resursima, dobrom prometnom povezanošću i blizinom velikih emitivnih tržišta, otvoreno se priznaju i glavne slabosti. To je premalo hotelskih kapaciteta, slaba prepoznatljivost destinacije, niska razina marketinga i poduzetničke aktivnosti te mali broj kušaonica, vinarija, izletišta i OPG-ova koji imaju ponudu za posjetitelje. Prema podacima iz Plana vidljivo je i da turizam u Križevcima gotovo u potpunosti počiva na individualnim gostima jer čak 98,9 posto svih dolazaka ostvarili su individualni turisti, dok je preko agencija došlo tek 1,1 posto gostiju, što znači da organizirane turističke ture, barem zasad, praktički ne postoje. Plan stoga ne želi Križevce pretvoriti u masovnu turističku destinaciju, nego pokušava pronaći ono što bi ih moglo učiniti zanimljivima. Kao glavne proizvode izdvaja kulturni i vjerski turizam, boravak u prirodi i aktivni turizam te eno-gastro ponudu. Posebno računaju na biciklističke i pješačke rute, Kalnik, vinarije, lokalnu gastronomiju, crkvenu baštinu, Camino Križevci Aqua Isae te manifestacije poput Velikog spravišča. Ambicija je pritom prilično jasna i turistu ne ponuditi samo jednu atrakciju, nego ga zadržati cijeli dan ili nekoliko dana. Zato se predlaže povezivanje postojećih kulturnih znamenitosti u interpretacijske rute, uređenje bivše sinagoge kao multimedijalnog turističkog interpretacijskog centra te mogućnost pretvaranja Gradske munjare u interpretacijski centar posvećen elektrifikaciji ili prvom hrvatskom pilotu Dragutinu Novaku, a velik dio budućeg razvoja trebao bi se preseliti i izvan gradskog središta.
Predviđa revitalizaciju
Plan predviđa revitalizaciju Park šume Župetnice te Ratarske šume kao prostora za rekreaciju građana i turista, s biciklističkim i trim-stazama, edukativnim i izletničkim sadržajima, a predviđena vrijednost tih projekta je po 150 tisuća eura. Tu je i uređenje šetnica uz vodotoke Vrtlin i Korušku, vrijedno 200 tisuća eura, koje bi trebalo spojiti rekreaciju, zelene površine i mjere zaštite od bujičnih voda, a posebno je zanimljiva ideja da Križevci postanu „zelena destinacija“. Plan predviđa certificiranje destinacije kao zelene, postavljanje solarne rasvjete i eko-infrastrukture na izletištima, edukaciju o bioraznolikosti te organizaciju zelenih manifestacija, a predviđa se i daljnje povećanje budžeta za Veliko spravišče. No, možda najveći problem neće biti izgraditi infrastrukturu, nego stvoriti turistički proizvod koji će ljude natjerati da ostanu. Sam Plan priznaje da su konkurentske destinacije u okolici tržišno vidljivije jer godinama ulažu u promociju i razvijaju ponudu. Križevci, s druge strane, imaju snažan resursni potencijal, ali on zasad nije dovoljno vidljiv turističkom tržištu. Zato je među glavnim prioritetima upravo stvaranje novog brenda Križevaca pa Plan predviđa novi vizualni identitet, promotivne poruke, digitalni marketing i PR kampanje, a za brendiranje i promociju destinacije predviđeno je ukupno 98 tisuća eura do 2029. godine.
FOTO ilustracija
