Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Na dugačkoj listi lijekova čiju su nestašicu farmaceutske tvrtke prijavile Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) nedavno su se našli i Plivin Phemiton te Novartisov Trileptal. Riječ je o vrlo važnim antiepilepticima kojih neće biti barem do kraja godine zbog razloga povezanih s proizvodnjom. Na istoj se listi ovih dana pojavio i dobro poznati antibiotik Klavocin, o čemu su doslovno svi mediji pisali, no za razliku od spomenutih antiepileptika, za Klavocin postoji ne jedan, već više zamjenskih lijekova s istom djelatnom tvari. Pacijenti koji boluju od epilepsije, a propisan im je u ovom slučaju Phemiton ili pak Trileptal, ne mogu ga tako jednostavno zamijeniti bilo kojim drugim antiepileptikom. To nam je pobliže objasnila mag. pharm. Dragana Banjanac, voditeljica Centralne ljekarne, jedne od 6 ljekarni koje djeluju u sklopu Zdravstvene ustanove „Ljekarne Koprivnica” i koje su nedavno u potpunosti ostale bez spomenutih lijekova.
– Pacijente kojima je prepisan koji od spornih lijekova bilo je potrebno na vrijeme upozoriti jer zamjenskog nema. Naravno, ljudima mijenjati terapiju ne smijemo pa ih se u tom slučaju treba uputiti obiteljskom liječniku, a on specijalisti koji će pacijentu za vrijeme trajanja nestašice odabrati zamjensku terapiju – pojasnila je Banjanac i dodala da su nestašice lijekova u zadnje vrijeme sve duže, veće, ali i sve češće.
– Nestašica se dogodi kad potražnja lijeka na tržištu ne pokriva zalihe na nacionalnoj razini, a razlozi su neočekivani i mogu biti povezani s proizvodnjom, distribucijom, kontrolom kvalitete ili recimo neočekivano povećanom potražnjom. Najteže je predvidjeti kad će nestašica završiti pa je komunikacija između ljekarna i liječnika jako bitna – kaže nam sugovornica.
Kako je Banjanac naglasila, mjesta panici nema jer će svaki pacijent uvijek na vrijeme znati ako je dobio zadnju kutiju propisanog lijeka jer se, pogotovo kad je o epilepsiji riječ, ne smije desiti da osoba naglo prestane s terapijom. Europski parlament je 2011. godine donio pisanu deklaraciju o epilepsiji zbog toga što predstavlja najčešći ozbiljni poremećaj moždane funkcije. Uz odgovarajuće liječenje do 70 posto oboljelih ne bi imalo napadaje, a 40 posto oboljelih u Europi ne dobiva takvo liječenje, navode iz HZJZ-a. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od epilepsije boluje oko 40.000 osoba, a također se pretpostavlja da oko 10 posto ukupne populacije diljem svijeta doživi jedan epileptički napad u životu.
FOTO Nikola Wolf
