Unatoč činjenici da spadaju u kategoriju prehrambenih proizvoda, proizvođači alkoholnih pića dosad nisu imali obvezu na etiketama navoditi podatke o nutritivnoj vrijednosti i svim sastojcima koje koriste tijekom procesa njihova nastanka. No, Europska unija odlučila je tome stati na kraj i potrošači će ubuduće, barem što se vina tiče, točno znati što piju. Naime, kako je ovih dana izvijestilo i Ministarstvo poljoprivrede, od 8. prosinca ove godine za vino i druge proizvode od vinove loze te za aromatizirane proizvode od vina koji se plasiraju na tržište EU uvodi se obavezno navođenje popisa sastojaka poput sumpornog dioksida, kvasca, šećera i aditiva te nutritivna deklaracija, koja uključuje energetsku vrijednost i sadržaj hranjivih tvari.
EU oznake sastojaka i nutritivnih informacija na pakiranoj hrani usvojene su prije više od 20 godina, a njihovo izostavljanje na vinima također će se tretirati kao prijevara potrošača, što je u konačnici dobra stvar, s obzirom na to da je bez poznavanja procesa proizvodnje gotovo nemoguće razumjeti što koji sastojak uopće radi u vinu i koja je njegova svrha. Doduše, vino i aromatizirani proizvodi od vina koji su proizvedeni i označeni prije 8. prosinca 2023. mogu se stavljati na tržište do isteka zaliha, a s nadolazećom promjenom slaže se i Tomislav Stručić, vlasnik najpoznatije vinarije u ludbreškom vinogorju i cijeloj Varaždinskoj županiji.
– Zakonu ćemo se prilagoditi, a kupci neka vide što piju. Da je to za nas neka velika promjena i nije, s obzirom na to da prije distribucije vino ionako prolazi brojne analize, poput kemijske i organoleptičke, koja je pri vrednovanju kakvoće vina jednostavno nezaobilazna – kaže Stručić. Ova promjena ne znači nužno da će etikete na bocama vina izgledati popunih onih na, recimo, čokoladi, Coca-Coli ili bilo kojem drugom bezalkoholnom piću, odnosno prehrambenom proizvodu. Proizvođači će imati mogućnost odabira u pogledu navođenja novih obaveznih podataka. Postoji opcija klasične etikete, kakva se nalazi na velikoj većini prehrambenih proizvoda ili elektroničko sredstvo za pružanje informacija poput barkoda ili QR koda, kakav na buteljama vinarije Stručić već postoji.
– Imamo QR kod koji smo dosad koristili za pristup internetskoj stranici vinarije tako da ne očekujemo niti neke veće promjene u pogledu samih troškova, s obzirom na to da ćemo ga sada koristiti za uvid u podatke o sastojcima i nutritivnoj vrijednosti vina – dodaje Stručić, a da je ovo bolja opcija od klasične etikete, između ostalog zbog same estetike, smatra i iskusni enolog Luka Koščak.
– Jedna stvar je izgled, odnosno estetika butelje, a s velikom količinom podataka na etiketi kupca se na neki način i zatrpava informacijama, tako da je QR kod u svakom slučaju bolja opcija pa koga zanimaju detalji, neka ga mobitelom skenira, otvori i slobodno čita – pojasnio je Koščak koji je ukazao na jedan drugi problem, a to je sama kontrola onoga što u boci na kraju i završi nakon što se dobije odobrenje za puštanje vina u promet od strane Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo.
– Kontrola na tržištu ni sada ne postoji. To što će netko na etiketu napisati, pitanje je hoće li proizvod baš s tim sastojcima i točno tom nutritivnom vrijednošću završiti u boci – tumači Koščak. Postavlja se pitanje hoće li se paralelno s novim pravilima uvesti i kontrola sadržaja butelje nakon što se vino pusti u prodaju i postane dostupno potrošačima. Kako je nedavno pisao i ugledni Decanter, označavanje gore navedenih podataka na vinima već se trebalo uvesti prije desetak godina, no industrija vina na razini Europske unije žestoko se opirala dobrovoljnom uvođenju tih informacija na etikete. Za usporedbu, čak 70 posto proizvođača piva i žestokih pića te je podatke na svoju ambalažu već stavilo. Najpoznatiji europski vinari ovu promjenu smatraju možda najvećom u industriji unazad sto i više godina, a što se kupaca tiče, ovo je svakako dobra vijest za one kojima cijena nije presudan faktor pri odabiru dobre kapljice.
FOTO Nikola Wolf
