Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u Koprivničko–križevačkoj županiji u proteklih je godinu dana porasla 11 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), a u odnosu na plaću u istom razdoblju 2023. godine veća je gotovo 30 posto. U drugom kvartalu prošle godine prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u Podravini i Prigorju bila je 1.204 eura, a u drugom kvartalu ove godine 1.336 eura. U proteklih godinu dana plaće su u Koprivničko–križevačkoj županiji rasle ne samo više od državnog prosjeka. koji je iznosio 9,4 posto, nego i više od svih ostalih županija. No, plaće u Podravini i Prigorju su i dalje 7,54 posto niže od državnog prosjeka koji je u drugom kvartalu iznosio 1.445 eura. Ovi podaci DZS-a pokazuju da se u proteklih godinu dana prosječna plaća u Koprivničko–križevačkoj županiji približila državnom prosjeku jer je u drugom kvartalu 2024. godine bila niža za 8,85 posto. Ispada tako da su Podravci i Prigorci u drugom kvartalu ove godine imali veću plaću od stanovnika sedam županija dok su u istom razdoblju prošle godine manje plaće primali tek stanovnici četiri županije dok su stanovnici Požeško–slavonske imali identičnu plaću. U međuvremenu smo uspjeli „prešišati“ Ličko–senjsku, Međimursku, ali i Požeško–slavonsku županiju, u kojoj je prosječna plaća u drugom kvartalu ove godine bila osam eura manja nego kod nas.
Predizborno povećanje
Ipak, postotni porast plaća u proteklih godinu dana bio je bitno manji od porasta godinu ranije, kada su one između drugog kvartala 2023. i 2024. godine narasle 16,9 u Koprivničko–križevačkoj županiji i 16,4 posto na državnoj razini. Znakovito je da je samo u jednom mjesecu prošle godine prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u Koprivničko–križevačkoj županiji porasla za točno polovicu prošlogodišnjeg rasta. Vidljivo je to u razlici između plaća za veljaču na ožujak 2024., kada su prosječne mjesečne neto plaće u Koprivničko–križevačkoj županiji porasle za 8,2 posto, s 1.124 eura na 1.216 eura. Razlog tome je tadašnje predizborno povećanje koeficijenata, time i plaća u javnom sektoru, a koje su zaposleni u državnim službama i javnom sektoru na svojim računima osjetili u travnju prošle godine. Plaće u javnom sektoru i državnim službama u tom su periodu odnosno od drugog kvartala 2023. pa do drugog kvartala prošle godine porasle za čak 32 posto i očito je kako je upravo taj sektor bio ključan za takav porast prosjeka plaća. Do podataka koliko je istovremeno rasla plaća u realnom odnosno privatnom sektoru jako je teško doći, no analitičar s Ekonomskog instituta Zagreb Danijel Nestić je u razgovoru za N1 procijenio kako su plaće u privatnom sektoru u zadnje dvije godine rasle za 15 do 17 posto. Ispada po tome da je rast plaća u javnom sektoru samo u jednoj godini bio praktički dvostruko veći nego u privatnom sektoru u razdoblju dvije godine.
Sve bliže Sloveniji
Kada bismo na sve to dodali inflaciju koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku od lipnja 2023. do lipnja ove godine iznosila ukupno šest posto, ispada tako da su realno plaće u realnom sektoru u dvije godine porasle jedva za deset posto. Odnosno toliko je novac koji je isplaćen zaposlenicima u privatnim poduzećima vrijedio više nego dvije godine ranije. I Hrvatska narodna banka (HNB) u svom Biltenu za rujan ove godine navodi kako se početkom trećeg tromjesečja nastavio usporavati rast broja zaposlenih, a znatno se usporio i rast plaća. Navodi se i kako je nakon izraženijeg rasta prosječne nominalno bruto plaće u drugom tromjesečju, u srpnju rast plaća usporio. Tako je prosječna nominalna bruto plaća u srpnju bila veća za 0,5 posto u odnosu na prosjeku prethodna tri mjeseca dok se u usporedbi s lipnjem smanjila za 0,6 posto.
– Iako se na godišnjoj razini rast prosječne nominalne bruto plaće u srpnju ubrzao na 10,4 posto, rast realne plaće usporio se na 6 posto i to zbog ubrzanja rasta potrošačkih cijena – navode iz HNB-a, a donekle su ohrabrujući podaci o industrijskoj proizvodnji. Oni pokazuju da je u prvih šest mjeseci ove godine industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla za 4,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i ako se taj rast nastavi, tada bi se mogao očekivati i porast plaća radnicima u realnom odnosno privatnom sektoru. No, teško je za očekivati da će u skorom razdoblju dosegnuti razinu plaća u javnom sektoru koji je već sada gotovo na razini plaća u javnom sektoru u Sloveniji, gdje je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u srpnju iznosila 1.577 eura ili ni deset posto više nego kod nas. (sg)
Medijalna plaća u prosjeku 200 eura manja
I dok je prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u drugom kvartalu ove godine iznosila 1.445 eura, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je medijalna plaća ipak bila bitno manja i u svibnju je iznosila 1.236 eura. Taj medijan čak bolje od prosjeka pokazuje tipičnu plaću jer neutralizira utjecaj onih vrlo visokih plaća koje ulaze u prosjek svih plaća. Po medijanu tako ispada da je polovica radnika u Hrvatskoj u svibnju radilo za mjesečnu plaću od 1.236 eura neto, a to je dvjestotinjak eura manje od prosječne plaće. Nažalost, aktualni podaci o medijalnim plaćama po županijama trenutačno nisu dostupni.
FOTO arhiva
