Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Kao namirnica koja se vrlo često koristi u svakom domaćinstvu, jaje je uvijek aktualna tema. Zato je posljednjih dana, odnosno tjedana mnoge uznemirila informacija da Hrvati jedu najskuplja jaja u Europi. Prema brojkama, kilogram jaja u prosjeku plaćamo 20 posto više nego ostatak kontinenta, a da je cijena jednog pakiranja prilično paprena možemo se i sami uvjeriti kod kumica na placu diljem Podravine. Gotovo u pravilu trže ih po tri eura, iznimka je tek jedna gospođa u Đurđevcu koja je 10 jaja prodavala za 2,50 eura. Slično je i po trgovinama. Ovisno o akcijama, cijene variraju između dva i tri eura, čak i više, što je za usporedbu od prije dvije do tri godine, gotovo dvostruko više. Razloga zašto je to tako je više, rekao nam je Saša Milanović, direktor Samite komerc, peradarske farme pored Koprivnice koja je najveći proizvođač jaja u županiji. S više od tri desetljeća iskustva u ovome poslu, Milanović je odmah naglasio da svi prstom upiru u krive ljude.
– Na meti smo uglavnom mi proizvođači, a nitko neće pogledati kolike su marže trgovačkih centara. Oni mogu tvrditi da marže ne dižu, no jasno je da nitko od njih u Hrvatskoj nije zbog ljubavi prema zemlji, već zbog zarade. Nitko se ne bavi veleprodajnom cijenom, svi se bave prodajnom, a nažalost, nitko od nas trgovačkim centrima ne može postavljati marže s kojima oni rade – upozorava Milanović i kaže da se veleprodajna cijena najbolje može vidjeti na stranicama TISAP-a (Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi).
Rastu troškovi, ulogu igra i marža
Tamo se vidi da je veleprodajna cijena počela snažno rasti tijekom 2022. godine, početkom prošle godine bila je na vrhuncu, a od travnja je u laganom padu. Također, vidi se da je lani prosječna mjesečna veleprodajna cijena jaja u EU bila najviša upravo u Hrvatskoj, iznimka je prosinac, kada su nas prestigli Austrija i Malta. Međutim, tamo je prodajna cijena jaja niža nego u Hrvatskoj, što jasno otkriva da marža trgovačkih lanaca igra veliku ulogu u svemu tome. Najbolje se to vidi na sljedećem primjeru. U prosincu je veleprodajna cijena jaja A klase podnog uzgoja, razred L, bila 0,19 eura, a svi znamo da u trgovini tih istih 10 jaja teško možemo naći ispod tri eura. Dakle, marža nije zanemariva i igra veliku ulogu u svemu tome. No nije to jedini problem, naglašava Milanović.
– Također, nismo samodostatni, svi bi se bavili samo prodajom i trgovinom, a proizvodnjom nitko i to je problem. Isto tako, investicije su jako velike, jer se od nas stalno traže neki novi uvjeti. Primjerice, mi smo prije 10 godina stavili obogaćene kaveze i sad ih moramo bacati van, jer tržište više ne želi takve kaveze. Traži se novi sustav i sad opet moramo u promjene i nove troškove, koji nisu mali. Sve to regulira cijenu – ističe Milanović i dodaje da stvar nije u cijeni hrane, što mnogi ističu.
– Ta je cijena hrane u prošloj godini išla dolje, ali su zato gore otišli svi ostali troškovi, prije svega radna snaga. Mi imamo 16 zaposlenih i morali smo dizati plaće jer nema puno onih koji bi radili na farmi. To je, da se tako izrazim, prljava proizvodnja. Također, skočila je i cijena kokica, jer se tim poslom ljudi sve manje bave. Jedna kokica otišla je gore sigurno za nekih 30-ak posto, znači i to je trošak. Oprema za kokoši nesilica je unazad tri godine otišla gore za 40 posto, a o tome isto nitko ne priča. To vam je sve model spojenih posuda, jedno za sobom vuče drugo i onda na tržištu imamo cijenu kakvu imamo – smatra Milanović, koji se nije želio previše osvrtati na cijenu jaja na placu, gdje se, kako smo već naveli, trže uglavnom za tri eura.
Dok ima kupaca, držat će se i cijena
– Gledajte, dok god ljudi kupuju, cijena će se održati, to je tako, takav je zakon ponude i potražnje. Dok neće biti kupaca past će i cijena, jer jaja su proizvod koji ne može dugo stajati, moraju biti svježa – naglasio je i dodao da je teško reći što nas tek čeka.
– Naznake? Problema je dosta, sve raste i nekako nisam optimističan da će ta cijena ići previše dolje. Tu su i burzovni mešetari koji su se pojavili u poljoprivredi i koji igraju neku svoju igru tako da je procijeniti što nas čeka vrlo nezahvalno. Mislim da će brojke proizvođača i dalje padati pa se i to odražava na cijelu situaciju. Mogu reći i svoj primjer, mi godišnje proizvedemo od 15 do 17 milijuna konzumnih jaja, a novim kavezom koji su nam nametnuli past ćemo sigurno ispod 15 milijuna, a past će i broj kokica za nekih 15 do 20 posto – zaključio je Milanović. Pokušali smo saznati što o svemu kažu i mali prodavači jaja, oni koji prodaju na kućnom pragu, no nitko od njih nije bio zainteresiran s imenom izaći u javnost. Tek nam je jedan od njih anonimno poručio da slobodno napišemo da se sve to događa zbog ljudske pohlepe, ali i Vlade, čije su intervencije vrlo slabe.
Cijena kokoši otišla gore
– Pričam o slobodnoj prodaji, putem placa ili kućnog praga. Jedan vidi da je susjed digao cijenu pa automatski i on digne, bez prave osnove. Istina, hrana je bila skupa, ali je cijena sad počela padati. Mene najviše muči to što je nabavka kokoši otišla gore. Prije i za vrijeme korone jedna kokoš stara šest mjeseci koštala me 35 kuna, sad istu takvu plaćam od 13 do 15 eura. To nije mala razlika. Upravo ta cijena kokoši trenutno drži moju cijena jaja – kazao nam je naš sugovornik. Kaže da je kod njega cijena jednog jajeta, također, 30 centi, što je, dodaje, malo s obzirom na kvalitetu i obogaćena jaja koja proizvodi.
– Kupci sve više negoduju, to je istina, a i sve su zahtjevniji. Zato nemam posla s bilo kime, samo s onim stalnima, koji cijene kvalitetu i moj proizvod. Takvih ima nekoliko desetaka, ali oni su vjerni – istaknuo je i baš poput Milanovića naglasio da je problem i u maržama.
– Naime, poslujem s nekoliko privatnih trgovina u Splitu i naša veleprodajna cijena je 2,60 eura, a oni u trgovini prodaju za 4,20 eura. I sve rasprodaju u nekoliko dana. Znači da kupaca ima i dok je tako, mislim da će se i ova cijena držati – zaključio je naš sugovornik s koprivničkom adresom.
FOTO Nikola Wolf
