Mnogi se Podravci ‘vraćaju’ iz inozemstva, no brojke nas lako mogu zavarati

Koprivničko-križevačka županija jedna je od samo tri županije u zemlji koje imaju pozitivan saldo migracija stanovništva s inozemstvom. Tu su još Splitsko-dalmatinska i Istarska, ali i Grad Zagreb.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz naše županije u inozemstvo je lani, na rad i život, otputovala 641 osoba, a iz inozemstva je došlo njih 820! Ipak, ovaj podatak trebalo bi uzeti sa zadrškom, jer među onima koji su stigli prošle godine u značajnom su postotku strani radnici, uglavnom građevinci i oni u prehrambenom sektoru, pa bi se krivo moglo shvatiti da se kući u toj mjeri vraćaju naši Podravci i Prigorci.

– U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (72,7 posto). U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (63,5 posto). Najveći broj odseljenih osoba u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9 posto) – napomenuli su iz DZS-a.

U odnosu na godinu ranije, prvu godinu epidemije, ipak se radi o većem odljevu naših stanovnika – tad ih je bilo 502. Zanemarimo li 2020. nastavlja se trend sve manjeg odlaska u inozemstvo koji je prekinut 2018. Godinu prije toga srušili smo rekord po migracijama u inozemstvo, prije svega u Njemačku i Austriju kamo je otišlo 989 žitelja Koprivničko-križevačke županije. Te godine u svoj kraj vratilo se tek 185 stanovnika. Trend odlazaka „buknuo“ je 2016. a od tada do 2021. u inozemstvo je ukupno otišlo oko 4700 žitelja, a vratilo se oko 2300.

DOSELJENO I ODSELJENO STANOVNIŠTVO – INOZEMSTVO (DZS)

Najgori saldo migracija uvjerljivo i dalje imaju Slavonci. Iz Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije lani je „trbuhom za kruhom“ otišlo čak 7500 stanovnika. U isto vrijeme vratilo se doma njih tek 4000.

Naša je županija i među pet onih koje imaju pozitivan saldo ukupne migracije uz inozemstvo, uključujući i one koji su se doselili ili odselili u druge hrvatske županije. On iznosi 34 zahvaljujući doseljavanju iz inozemstva, a znači i da je više naših stanovnika otišlo živjeti u druge dijelove zemlje nego što je došlo ovdje. U našu županiju, navode u Državnom zavodu za statistiku, iz ostalih županija lani je doseljeno 550 osoba, a u isto vrijeme otišlo je u druge županije njih 695. Dobar dio „otpada“ što na studente, što na odlazak na nova radna mjesta. Razumljivo, najčešće odredište je Zagreb i Zagrebačka županija.