Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je publikaciju o incidenciji raka u Hrvatskoj, a po podacima za 2023. godinu, incidencija je u Koprivničko–križevačkoj županiji bila niža od državnog prosjeka. Tek su ovih danas objavljeni podaci za 2023. godinu, a iz HZJZ-a objašnjavaju da se zbog kompleksnosti i opsežnosti procesa prikupljanja i obrade podataka, kao i čestih problema u pristupu potrebnim podacima, u velikoj većini europskih država izvještaji populacijskih registara za rak tipično objavljuju od 18 do 24 mjeseca nakon završetka kalendarske godine na koju se odnose.
Muškarci više obolijevaju
U 2023. godini je tako u cijeloj Hrvatskoj zabilježeno 26.736 dijagnoza raka od čega 14.239 kod muškaraca (53 posto) i 12.947 žena (47 posto). Ukupna godišnja stopa grube incidencije, prema procjenama, stanovništva Hrvatske je sredinom 2023. godine bila 692,7 dijagnoza na stotinu tisuća stanovnika. Nešto veća incidencija bila je u muškoj (761,7 dijagnoza na stotinu tisuća muškaraca), nego u ženskoj populaciji (62,7 na stotinu tisuća stanovnika).
– Broj novopostavljenih dijagnoza vratio se na pretpandemijske vrijednosti, nakon smanjenja incidencije uzrokovanog okolnostima COVID-19 pandemije. Gotovo dvije petine (37 posto) svih novih slučajeva raka dijagnosticirane su u osoba mlađih od 65 godina – ističu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Gledano u postocima, najveći broj dijagnoza raka otpada na ljude u dobnoj skupini od 65 do 74 godine te je među ljudima tih godina tijekom 2023. godine dijagnosticirano više od trećine svih slučajeva raka u Hrvatskoj (35 posto). Potom slijede skupine od 55 do 64 i od 75 do 84 godina i na svaku od tih skupina otpada po petina (21 posto) novih dijagnoza raka. Zatim slijedi dobna skupina od 45 do 54 godine (12 posto), oni stari 85 godina ili više (6 posto), a nažalost rak ne zaobilazi ni mlade generacije. Četiri posto onih kojima je dijagnosticiran rak imali su između 20 i 39 godina, a jedan posto bio je mlađi od 20 godina. Najčešće vrste raka kod muškaraca u 2023. godini bili su rak prostate (2927 slučajeva ili 21 posto svih dijagnoza raka u muškaraca), rak dušnika, bronha i pluća (2388 ili 17 posto), rak debelog i završnog crijeva (226 ili 16 posto), rak mokraćnog mjehura (753 ili 5 posto) i rak bubrega i bubrežne zdjelice (662 ili 5 posto). Kod žena su najčešće vrste rak dojke (3293 novih slučajeva ili 26 posto), rak debelog i završnog crijeva (1158 ili 12 posto), rak dušnika, bronha i pluća (1306 ili 10 posto), rak tijela maternice (850 ili 7 posto) i rak štitnjače (659 ili 5 posto).
Dobne skupine
Kada bi se gledale dobno–standardizirane stope incidencije raka, najviša stopa je kod muškaraca zabilježena u Međimurskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, a kod žena u Karlovačkoj i Varaždinskoj županiji te Gradu Zagrebu. Inače, dobno–standardizirane incidencije raka su statističke mjere koje pokazuju učestalost novootkrivenih slučajeva raka, ali na način koji uklanja utjecaj razlika u dobi stanovništva između različitih područja ili razdoblja. Kako se rak znatno češće javlja u starijoj dobi i ako jedno područje ima starije stanovništvo od drugoga, logično je da će imati i više oboljelih. Zbog toga se stanovništvo dijeli u dobne skupine i za svaku dobnu skupinu izračuna se dobno specifična incidencija raka i te se stope potom primjenjuju na jedinstvenu referentnu dobnu skupinu i dobije se jedna ukupna stopa koja pokazuje kakva bi bila incidencija kada bi sve populacije imale istu dobnu strukturu. Jednostavno rečeno, dobno–standardizirana incidencija raka odgovara na pitanje koliko bi bilo novih slučajeva raka kada bi sve promatrane populacije imale jednaku dobnu strukturu. I dok je prosječna dobno–standardizirana incidencija za Hrvatsku 716 novih slučajeva raka na stotinu tisuća muškaraca, u Koprivničko–križevačkoj županiji ona je nešto niža i iznosi 703,2. Kad je riječ o ženskoj populaciji, prosječna dobno–standardizirana incidencija za Hrvatsku je 518,8, a u Koprivničko–križevačkoj županiji je također niža od prosjeka te iznosi 492,8.
FOTO ilustracija
