Hrvatska zajednica općina kroz svoje aktivnosti zastupa općine koje su udružene s ciljem ostvarenja zajedničkih interesa. Zajednica datira još od druge polovice 20. stoljeća, a prije 23 godine došlo je do odvajanja na udrugu gradova i na udrugu općina. Blisko surađuje i s udrugom gradova, s obzirom na to da se po zakonu nadležnosti gradova i općina preklapaju. Zajednica ima jednu dugogodišnju tradiciju zastupanja interesa jedinica lokalne samouprave. Trenutno ima 337 članica od 428 općina u Hrvatskoj. Sve općine iz Koprivničko-križevačke županije su članice Zajednice.
– Zadovoljni smo s uključenosti općina iz Koprivničko–križevačke županije u rad Zajednice. Pohvalio bih rad Siniše Pavlovića, načelnika Općine Kloštar Podravski, koji je ujedno i član Upravnog odbora Hrvatske zajednice općina iz redova Koprivničko–križevačke županije. On je iznimno proaktivan i dinamičan načelnik koji svojim inicijativama i prijedlozima, kao i radom na terenu, doprinosi kvalitetnim rješenjima unutar Hrvatske zajednice općine – rekao je Mladen Puškarić, voditelj i glavni pravni savjetnik Hrvatske zajednice općina.
Zajednica kao organizacija djeluje u cilju pravnog savjetovanja, savjetovanja o komunalnim poslova, općim poslova, odnosu s javnošću i medijima te administrativno-upravnim poslovima, kojih u općinama ima jako
puno.
– Pred tijela državne vlasti, ministarstva, agencije, Vladu i saborske odbore izlazimo sa zajedničkim inicijativama i upravo se tako, kad je glas jedinica lokalne samouprave objedinjen, puno toga može postići. Iznimno smo ponosni na rezultate stvari koje smo ostvarili u proteklom razdoblju – rekao je Puškarić. Zahvaljujući Zajednici, institut funkcionalnog povezivanja ušao je u zakonski okvir Republike Hrvatske.
– Tu moram pohvaliti Vladu i ministarstva financija i pravosuđa jer su cijeli niz godina sa strpljenjem, interesom i poštovanjem slušali naše argumente vezane za funkcionalno povezivanje – dodao je Puškarić. Inače, institut funkcionalnog povezivanja je institut koji je u zapadnoj Europi prisutan već više desetljeća, a označava povezivanje općina na dobrovoljnoj razini u odnosu na obavljanje zajedničkih zakonom propisanih poslova.
– Mi smo od srpnja 2022. godine dosad imali 225 primjera funkcionalnog povezivanja. Najviše njih odnosi se na pravne osobe, zatim na zajedničke službenike, a potom i na zajedničke upravne odjele – rekao je Puškarić. Glavni ciljevi Zajednice najviše su usmjereni prema cilju daljnjeg procesa stvarne i fiskalne decentralizacije.
– Moram pohvaliti i reći da imamo jako dobru komunikaciju s Vladom, što se vidjelo i u daljnjim i prethodnim situacijama gdje smo bili prepoznati kao aktivni partner pri donošenju svih ključnih zakona koji se odnose na funkcioniranje obveza i odgovornosti jedinica lokalne samouprave. Cilj nam je i dalje pružati pomoć u svakodnevnom funkcioniranju svih naših članica. Bilo bi nam iznimno zadovoljstvo da nam se pridruže sve općine u Hrvatskoj i da zajedničkim radom, trudom i zalaganjem postignemo još više nego što smo dosad postigli – dodao je Puškarić. Iako Zajednica nema izravan utjecaju u prekograničnoj suradnji općina, voditelj Puškarić je član Interreg skupine Hrvatska – Mađarska pa svojim iskustvom pomaže općinama koje se obrate i za takvu pomoć.
– Ono što bih preporučio svim našim članicama je da samo nastave i dalje raditi
na prekograničnoj suradnji jer ona donosi brojne pogodnosti našim općinama – dodao je. Općine Kloštar Podravski i Pitomača pravi su primjer kako Zajednica može doprinijeti u rješavanju problematike koja muči i ostale općine.
– Pročelnici i ostali djelatnici općine Kloštar Podravski i na tjednoj su bazi u kontaktu s nama i to vezano uz pravne savjete, funkcioniranje općine i internih akata općine – dodao je Puškarić. Siniša Pavlović, osim što je član Upravnog odbora, jedan je od najvrjednijih članova u samom radu Zajednice. Član je i povjerenstva za regionalni razvoj, u kojem predstavlja Zajednicu.
– Siniša Pavlović zastupa interese općina na povjerenstvima za regionalni razvoj i tu su itekako vidljivi pomaci od kojih koristi imaju sve općine. Općina Kloštar Podravski ujedno je i pravi primjer u povlačenju sredstava za realizaciju kapitalnih investicija pa i ne čudi što prednjače po broju projekata koje su proveli i koje provode. Blisko surađujemo i s Općinom Pitomača, koja je je jedna od najvećih općina u Hrvatskoj. Treba naglasiti doprinos općinskog načelnika Željka Grgačića, jer on svojim iskustvom upravljanja jednom općinom koja suštinski ima sve predispozicije grada pomaže načelnicima da ostvare određene projekte na području svoje općine – zaključio je Mladen Puškarić. Kroz Zajednicu, istaknu je Siniša Pavlović, općine mogu puno lakše ostvariti ciljeve kojima svi zajedno teže. Zajedničkim zastupanjem u ministarstvima, dodao je, dosta se toga može riješiti.
– Problemi koje mi imamo, a iznosimo u ime ostalih jedinica lokalne samouprave, počeli su se rješavati. Sad smo na dobrom putu da se poveća sufinanciranje dječjih vrtića od strane države, a na taj bi se način općinama otvorila mogućnost za ulaganja u infrastrukturu i projekte koji će poboljšati kvalitetu života svih stanovnika. To je zasluga svih stručnih službi Zajednice, kao i Upravnog odbora, na čelu s predsjednikom Božom Lasićem – rekao je Pavlović.
Hrvatska zajednica općina sudjelovala je u izmjenama Zakona o državnoj imovini čije će izmjene dovesti do bržeg i učinkovitijeg administrativnog prijenosa državne imovine na općine. To će doprinijeti ekonomskom i demografskom razvoju jedinica lokalne samouprave. U 2023. godini Zajednica je ukazala na nužnost izmjena Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi i u suradnji s tijelima državne uprave postignuto je da ne dođe do smanjenja plaća zaposlenika u lokalnoj samoupravi. Pokrenuli su i zahtjev za izmjenu uredbe o naknadi za koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina tako da je predloženo da dođe do povećanja naknada te da se izmijeni način raspodjele naknade jer je neprimjereno da 70 posto varijabilnog dijela naknade odlazi izvan općine u kojoj se eksploatacija provodi. Jedan od krucijalnih uspjeha Zajednice je postignuće sufinanciranja dječjih vrtića od strane središnje države. Jedan od ključnih ciljeva koje je Zajednica postigla bila je i kampanja usmjerena na predlaganje izmjena odredbi zakona o porezu na dohodak i ostalih podzakonskih akata koji se odnose na pitanje paušalne naknade za djelatnost organiziranja smještaja i iznajmljivanja soba u turizmu. Detektirana je nepravičnost i nelogičnost odredbi koje su propisivale da prihod od paušalne naknade ne pripada jedinici lokalne samouprave u kojoj se turistička djelatnost obavlja, nego jedinici lokalne samouprave u kojoj vlasnik objekta ima prebivalište.
Nakon nekoliko održanih sastanaka s predstavnicima Ministarstva financija, uvaženi su argumenti Zajednice i izmijenjene su odredbe prema argumentima koji su predočeni. Zajednica je bila i jedan od nositelja inicijative funkcionalnog povezivanja jedinica lokalne samouprave na dobrovoljnoj osnovi. Među značajnijim inicijativama Zajednice je i aktivno sudjelovanje u ostvarivanju prava služnosti. Naime, jedinice lokalne samouprave nisu ostvarivale niti mogle ostvariti to pravo prema teleoperaterima radi ostvarivanja prava na naknadu za DTK mrežu, a u konkretnom slučaju to je bio Hrvatski telekom. Kako se radilo o pokušaju Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti da se smanji cijena naknade s dotadašnjih osam kuna po četvornom metru na cijenu od 2,40 kuna po četvornom metru, Zajednica je aktivno sudjelovala u zaštiti prava i interesa jedinica lokalnih samouprava. Dijalogom između Zajednice i HAKOM-a postignut je dogovor o zadržavanju postojećih cijena, odnosno naknada. Time je spriječen značajan gubitak sredstava jedinca lokalne samouprave koje po toj osnovi u razdoblju od pet godina ostvaruju prihode od oko 40 milijuna eura, a tako će biti i dalje. Pandemija COVID-a, kao i ruska agresija na Ukrajinu, dodatno su pogoršale situaciju na globalnom tržištu energenata.
Ovo je posebno značajno za općine na području Hrvatske, koje su bile suočene s drastičnim povećanjem cijene struje, a što se posebno odnosilo na cijenu električne rasvjete na području općina. U razgovorima s vodstvom Vlade dogovoreno je kako će se cijena struje umjesto industrijske kategorizirati kao zasebna cjelina koja je cjenovno gotovo identična onoj kućanskoj. Time je izbjegnut financijski udar na proračune jedinica lokalne samouprave. Na inicijativu Zajednice pristupilo se i izmjeni uredbe o indeksu razvijenosti, nakon što se godinama ukazivao na mnoge nedostatke i nelogičnosti. U dijalogu s Vladom uvažene su mnoge sugestije, kao i prijedlozi od strane Zajednice.
