Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu objavila je godišnje izvješće o stanju u svinjogojstvu u prošloj godini, a ono je u 2023. obilježeno snažnim udarom zbog pojave afričke svinjske kuge. Dok, srećom, ta zarazna bolest nije stigla do Koprivničko–križevačke županije, ozbiljno je utjecala na uzgoj na istoku Hrvatske. Tako je lani u Hrvatskoj evidentirano ukupno 1.061.492 klasiranih svinjskih trupova svih kategorija ili 5,5 posto manje od 2022. godine, a i ukupna masa trupova na liniji klanja bila je manja za 4,8 posto u odnosu na godinu ranije. Prosječna cijena svinjetine tijekom prošle je godine bila značajno viša od prethodne godine, odnosno za čak 22,2 posto, a cijene su u Hrvatskoj na razini cijele godine bile 3,3 posto niže od cijena u EU. Tijekom prošle godine bio je manji ukupan uvoz odojaka i prasadi za klanje (11,1 posto), no zato je uvoz utovljenih svinja za klanje povećan za čak 67 posto. Općenito gledano, vanjsko – trgovinska bilanca u prometu mesa svinja iskazuje se kroz deficit i to ogroman te je na kilogram izvezenog svinjskog mesa uvezeno čak 11,5 kilograma. Tako smo prošle godine uvezli više od 102 tisuće tona svinjskog mesa, a izvezli tek 9226 tona. Vrijednost uvezenog svinjskog mesa iznosila je gotovo 328 milijuna eura, a izvezli smo svinjetine u vrijednosti nešto većoj od 32 milijuna eura.
Nedostatak tovljenika
I dalje je u Hrvatskoj ogroman nedostatak prasadi za tov, a to se nadomješta uvozom te je tijekom prošle godine uvezeno 318 tisuća tovljenika, što je bilo za četvrtinu manje od rekordne 2022. godine, kada je u Hrvatsku uvezeno čak 410 tisuća tovljenika i ukupno 650 tisuća svinja za tov i klanje. I dok je Europska unija po samodostatnosti u proizvodnji svinjskog mesa na prosjeku od 121 posto, Hrvatska ima 52 posto samodostatnosti. Broj jedan po proizvodnji svinjetine u Europi je Danska s 326 posto samodostatnosti, a potom slijede Belgija, Nizozemska i Španjolska. Po samodostatnosti u proizvodnji svinjskog mesa od Hrvatske su slabiji tek Litva, Latvija, Rumunjska, Češka, Bugarska, Malta, Grčka i Slovačka. Ne čudi stoga da je ukupan broj svinja u padu pa je tako zadnjeg dana prošle godine u Hrvatskoj bilo 853 tisuće svinja ili 180 tisuća manje u odnosu na 2020. godinu. Posebno zabrinjava činjenica da se u prošloj godini za više od 1200 smanjio broj krmača pod kontrolom proizvodnosti na obiteljskim gospodarstvima i s 4379 smanjio se na 3588, na što je najviše utjecala pojava afričke svinjske kuge. Po broju krmača u kontroli proizvodnosti, Koprivničko–križevačka županija je četvrta u Hrvatskoj s 1430 krmača, a ispred su Osječko–baranjska (14319), Vukovarsko–srijemska (6423) i Zagrebačka (2998) županija.
Podravci vole hibride
Gledano po sortama, Podravci i Prigorci najviše preferiraju hibridne pasmine (topigs) i gotovo 90 posto krmača odnosno njih 1282 pripada toj pasmini hibrida. Kad je pak riječ o nerastima, u Koprivničko–križevačkoj županiji omiljeni su landrasi, kojih je točno polovica (22) od svih primjeraka nerasta u županiji (44). Zanimljiv je podatak i da se u zadnjih desetak godina povećao broj oprasenih prasaca po leglu. I dok je 2014. godine krmača na velikim farmama u jednom leglu oprasila 12,6 živih praščića, prošle je godine prosjek bio 14,3 živorođenih praščića po leglu.
Janjetina u EU poskupila 3, a u Hrvatskoj 18 posto
U prošloj je godini pad ostvario i sektor ovčarstva i kozarstva te je broj uzgojno valjanih ovaca manji za 8,7 posto, a koza za 4,7 posto. Broj ovaca u Hrvatskoj je tijekom 2023. godine smanjen za 14,2, a broj koza za 11 posto. I dok je cijena janjetine u Europskoj uniji tijekom prošle godine porasla za 2,8 posto, u Hrvatskoj je cijena rasla čak 18,3 posto. Uvoz ovčjeg i kozjeg mesa veći je za 11,6, a izvoz je manji za 37,3 posto, no zato je uvoz živih ovaca i koza veći za 4,6 posto, a izvoz je povećan za čak 86,2 posto. Po samodostatnosti u proizvodnji ovčjeg i kozjeg mesa Hrvatska je na 81 posto, što je tek tri posto manje od prosjeka EU, a apsolutni rekorder je Irska, koja proizvede čak 7,5 puta više ovčjeg i kozjeg mesa od vlastitih potreba. Smanjio se lani i otkup ovčjeg i kozjeg mlijeka, kao i broj njegovih isporučitelja. Kad je riječ o Koprivničko–križevačkoj županiji, krajem prošle godine registrirano je 721 gospodarstvo na kojem se uzgajalo 10391 grlo ovaca, a istovremeno se na 107 gospodarstava uzgajalo 1655 grla koza.
FOTO arhiva
