Kako nam je službeno potvrđeno, po pruzi poznatoj kao Podravska magistrala, i to na dionici od Varaždina do Koprivnice, među prvima u Europi vozit će najmoderniji hibridni vlak. To bi se trebalo dogoditi odmah nakon obnove te iste pruge. Radi se o željezničkoj pruzi Varaždin – Dalj. To je jednokolosiječna, neelektrificirana, ukupne duljine 250 kilometara, regionalna pruga službenog naziva R202. Unatoč jednom kolosijeku i nepostojanju, barem za sada, naponske mreže, na relaciji Varaždin – Koprivnica vozit će vlak koji za napajanje koristi isključivo struju. Što se tiče obnove, vrijednost projekta obnove dionice Kloštar – Koprivnica – Varaždin u duljini od 75 kilometara i 12 kilometara pruge između Varaždina i Čakovca iznosi 185 milijuna eura.
Uskoro radovi
Početak obnove očekuje se početkom 2025., a rok za završetak je tri i pol godine sa smjerom rada od kolodvora Čakovec, kada će cijela dionica od Čakovca do Virovitice biti obnovljena. To znači da bi pruga od Čakovca preko Varaždina i Ludbrega do Koprivnice trebala biti obnovljena za dvije godine. U radovima će biti obuhvaćena kompletna sanacija donjeg i gornjeg ustroja pruge, obnova uređenih površina, dakle perona za ukrcaj putnika i sličnih građevina, i zamjena podloge na željezničko-cestovnim prijelazima. Projektirana brzina nakon obnove iznosit će 100km/h, iako se u javnom prostoru moglo čuti da bi brzina mogla biti 120 km/h. No i ovakvo predviđeno vrijeme putovanja od Koprivnice do Varaždina definitivno će biti kraće, jer je trenutačna maksimalna brzina na ovoj pruzi 80 km/h s brojnim lokalnim ograničenjima ispod te brzine. Sve to trebalo bi mještanima Varaždina, posebice Ludbrega, skratiti putovanje vlakom do Zagreba na oko jedan sat, ali i s novim vlakovima ne bi bilo potrebno presjedanje u Koprivnici.
Hibridni vlakovi
Baš što se tiče novih modernih, hibridnih vlakova, koje proizvodi domaća kompanija Končar, u sklopu projekta „Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.“ nabavlja se jedan elektrobaterijski (BEMV) i jedan baterijski motorni vlak (BMV) te šest stabilnih energetskih priključaka za punjenje baterija i to u kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula.
– Trenutačno se provode ispitivanja vlakova na ispitnom poligonu proizvođača KONČAR – Električnih vozila, a krajem godine očekuju se testne vožnje na prugama. Nakon ispitivanja i testnih vožnji slijedi ishođenje dozvola za prometovanje vlakova u redovnom prometu. Osim navedena dva vlaka, HŽPP u sklopu zajma Europske investicije banke planira nabavu još 4 baterijska i 4 elektrobaterijska vlaka koji bi u prometu trebali biti 2027. godine. Također, iz zajma EIB-a financirat će se i stabilni energetski priključci u kolodvorima Lupoglav i Velika – odgovorili su na naš upit iz tvrtke HŽ putnički prijevoz.
Što se tiče baterijskih vlakova, oni bi prometovali na prugama gdje uopće nema elektrifikacije, prvenstveno na istarskim, slavonskim i prugama oko Splita. Vlakovi bi trebali imati domet od 80 do 100 kilometara i koristili bi se na tim relacijama. No, što se tiče elektrobaterijskih vlakova, oni bi putovali na relacijama gdje je dio pruge elektrificiran, a dio nije. Dio koji nije elektrificiran prelazili bi na baterijski pogon, a na elektrificiranoj pruzi putovali bi spojeni na mreže preko pantografa, a tu bi se struja koristila za pogon vlaka, ali i za punjenje baterija. Baš je to dionica od Varaždina do Zagreba, u oba smjera, dakle prema Koprivnici ili Zaboku. Za naš je podravski kraj naravno bitniji smjer prema Koprivnici preko Ludbrega. Na naš upit iz HŽ-a su nam odgovorili da na relaciji Varaždin – Koprivnica HŽPP planira koristi elektrobaterijske vlakove.
Električni busovi
Što se tiče Ludbrega, osim obnove pruge i novih vlakova, na cesti ludbreške regije, dakle grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ i Mali te Veliki Bukovec, već bi sljedeće godine trebali voziti električni autobusi, njih 10. Projekt čeka odobrenje za financiranje, a napravljen je još 2022. godine. Ovog se puta u Ludbregu nadaju da će isti ovog puta biti odobren. Plan je da se napravi dogovor s HŽ-om gdje bi sklopili dogovor kojim bi se podrazumijevalo da jedna karta na području ludbreške regije vrijedi i za autobuse kao i za željeznički prijevoz. U planu je nabavka novih autobusa, kao i izgradnja novih željezničkih postaja, da se dodatno aktiviraju dvije skupine stanovnika koji zbog nepostojanja sustava javnog prijevoza pate od manjka mobilnosti. Ukratko, sve bi linije prolazile kroz željeznički kolodvor, odnosno centar grada, pokraj Doma zdravlja i povezivale sva naselja međusobno, i to od ranog jutra pa sve do ponoći. Plan je da sva naselja na području grada Ludbrega kao i općine Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, imaju kružnu autobusnu liniju. Dvije skupine populacije na selu potpuno su zarobljene u smislu mobilnosti, a to su djeca, posebice što se tiče izvannastavnih aktivnosti, i umirovljenici, točnije oni koji nemaju vozačku dozvolu.
U Gradu su tada izračunali da bi ovaj prijevoz dnevno koristilo minimalno 500 ljudi, ali kad se u obzir uzme i industrija te mogućnost da mnogo ljudi na posao putuje autobusom, govori se i o 2000 ljudi, što bi ovaj projekt itekako činilo rentabilnim. U sklopu projekta trebao bi se izraditi i novi autobusni i željeznički kolodvor, jedan pokraj drugoga u samom središtu grada. Doduše, iz HŽ-a poručuju da će se, što se tiče željezničkog kolodvora, na to trebati još malo pričekati jer trenutačno takvi planovi ne postoje. Podsjetimo, a i o tom smo već pisali, i grad Koprivnica u sklopu ITU mehanizma, koji je već odobren za financiranje, planira napraviti sličan projekt. Naime, postojeći javni prijevoz BusKo trebao bi se nadograditi i proširiti na susjedne općine, a najvjerojatnije će se raditi o općinama Koprivnički Ivanec, Peteranec i Koprivnički Bregi, gdje bi se uveo linijski prijevoz s električnim autobusima. Nešto skromniji projekt odvija se i u Križevima, gdje se željeznički kolodvor također povezuje s dvije linije preko grada, a također se radi o električnim autobusima. Sve to, vezano uz radove na prugama, moglo bi dovesti do revolucionarnih pomaka u javnom prijevozu putnika, nešto što zapad već duže vrijeme koristi.
FOTO arhiva
