Životni standard u Hrvatskoj izrazito se razlikuje ovisno o tome u kojem dijelu zemlje ljudi žive. Dok je NUTS regija Sjeverna Hrvatska u kojoj se nalaze i Koprivničko–križevačka i Varaždinska županija prema riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u povoljnijem položaju od prosjeka Europske unije, Panonska Hrvatska u koju je smještena Virovitičko–podravska županija nalazi se na suprotnoj strani ljestvice.
Pokazuje to najnovija Eurostatova analiza regionalnih životnih uvjeta, koja se temelji na podacima za 2025. godinu i uspoređuje 243 regije Europske unije. Prema podacima Eurostata, riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU-u izloženo je 20,9 posto stanovništva, odnosno 92,7 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj je državni prosjek 20,7 posto, no iza te brojke kriju se velike regionalne razlike. U Sjevernoj Hrvatskoj tom je riziku izloženo 17,6 posto stanovništva, što je 3,3 postotna boda manje od europskog prosjeka. U Jadranskoj Hrvatskoj udio iznosi 20,6 posto, gotovo jednako kao u cijeloj EU, dok je u Gradu Zagrebu samo 12,4 posto. Najnepovoljnija je situacija u Panonskoj Hrvatskoj, gdje je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti izloženo čak 30 posto stanovništva, odnosno gotovo svaki treći stanovnik. Razlika između Sjeverne i Panonske Hrvatske posebno je izražena jer je udio stanovništva izloženog riziku u Panonskoj Hrvatskoj za 12,4 postotna boda veći nego na sjeveru zemlje dok je zagrebačkih 12,4 posto gotovo dva i pol puta manje od panonskih 30 posto.
Hrvatska metropola pritom se nalazi među 24 regije Europske unije u kojima je udio stanovništva izloženog riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti manji od 13 posto, a u toj su skupini i glavni gradovi srednje Europe poput Bratislave, Varšave, Praga i Budimpešte. U 24 regije EU-a najmanje 31,5 posto stanovništva izloženo je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a iako Panonska Hrvatska (još) ne ulazi u skupinu regija s najmanje 31,5 posto stanovništva u riziku, njen rezultat i dalje je znatno nepovoljniji od hrvatskog i europskog prosjeka. Ispada tako da unatoč samohvali vladajućih struktura o neviđenim ulaganjima u istok Hrvatske posljednjih godina, to se i dalje baš ne osjeti na standardu ljudi koji ondje žive jer je gotovo svaki treći stanovnik tog dijela Hrvatske i dalje u riziku od siromaštva i društvene isključenosti.
FOTO ilustracija
