Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj danas postoji nešto više od 50 tisuća udruga građana. Bilo da su one humanitarne, socijalne, zdravstvene, odgojno–obrazovne, ekološke, kulturne, umjetničke, strukovne ili kakve druge, ispada da na svakih 75 stanovnika u Hrvatskoj imamo po jednu udrugu civilnog društva. Razvijanje civilnog društva jedno je od civilizacijskih i demokratskih dosega svake države, a brojne te udruge u mnogim su mjestima, obično onim manjim, i jedine nevladine organizacije u kojima se građani okupljaju i razvijaju projekte važne za lokalnu ili širu zajednicu. Ili se druže i kvalitetno provode vrijeme, bilo da je riječ o nogometnim klubovima, lovačkim društvima, udrugama žena ili mladih. Hrvatski sabor je još u rujnu 2001. godine donio prvi Zakon o udrugama, a u lipnju 2014. godine donesen je novi zakon koji je poseban naglasak stavio na transparentnost i javnost poslovanja udruga, uključujući i pristup izvješćima o njihovom financijskom poslovanju. Tim je zakonom propisan i način na koji se financiraju udruge građana, a premda je većina jedinica lokalne samouprave u Koprivničko–križevačkoj županiji uvela transparentan i javan način raspisivanja natječaja za udruge i jasni su kriteriji po kojima se novci dodjeljuju, nije to još zaživjelo svugdje. Mogućnost malverzacije na ovaj je način svedena na minimum, a u većini slučajeva novac koji udruge dobivaju iz proračuna tako je malen da se tu praktički i nema što „zamračiti“. Važno je spomenuti i da mnogim udrugama proračuni županije, grada ili općine nisu jedini izvor financiranja, već one dodatna sredstva za svoje programe mogu osigurati i putem javnih natječaja drugih institucija ili putem sponzorstava. I dalje je gotovo nemoguće doći do egzaktnog podatka koliko se ukupno novca dodjeljuje udrugama građana s područja Koprivničko–križevačke županije, bilo da je riječ o sportskim udrugama, kulturnim, humanitarnim, braniteljskim ili nekim drugim vrstama udruga. Posebna priča su pak dobrovoljna vatrogasna društva, koja su također registrirana kao udruge građana, no DVD-i se financiraju preko vatrogasnih zajednica. Za sve ostale udruge građana koje funkcioniraju u Koprivničko–križevačkoj županiji, bilo da je riječ o amaterskim sportskim klubovima, udrugama žena, kulturnim udrugama i ostalima, u 2025. godini predviđeno je oko pet milijuna eura.
Plan natječaja
Na Internet stranicama Ureda za udruge postoji godišnji plan natječaja za udruge po županijama, gradovima i općinama, no nisu sve jedinice lokalne samouprave dostavile podatke. Velika razlika kod gradova i općina je što se amaterski sport u gradovima financira preko zajednice sportskih klubova, dok se u općinama lokalni sportski klubovi financiraju izravno iz općinskog proračuna. I opet, dok neke općine javno i transparentno objavljuju natječaje za financiranje udruga s jasnim kriterijima, kod nekih i dalje to nije slučaj. Prema dostupnim podacima, Koprivničko–križevačka županija jedna je od onih čiji je plan natječaja objavljen na stranicama Ureda za udruge. Tako je ondje navedeno da je za projekte i programe udruga u gospodarstvu, poljoprivredi i ruralnom razvoju predviđeno 25 tisuća eura, za udruge umirovljenika 30 tisuća eura, za zdravstvo i brigu o invalidima 37 tisuća eura, odgoj i obrazovanje 29 tisuća, udruge proizašle iz domovinskog rata 40 tisuća, a za javne potrebe u kulturi 352 tisuće eura. No, kada je riječ o javnim potrebama u kulturi, tu puno veći iznos „otpada“ na institucije, ustanove i vjerske zajednice, a tek manji na udruge. Kako je vidljivo na Internet stranicama županije, ove je godine potpisan ugovor o izvršavanju programa javnih potreba Zajednice sportova vrijedan 370 tisuća eura, ugovor o izvršavanju programa Tehničke kulture vrijedan 32 tisuće eura te program Školskog sportskog saveza u iznosu od 30 tisuća eura. Daleko najviše za programe udruga izdvaja županijska prijestolnica, Koprivnica. Ona je putem više javnih poziva raspisala natječaje ukupne vrijednosti 380 tisuća eura, no osim udruga i civilnog društva, putem tih poziva predviđeno je sufinanciranje i samostalnih umjetnika, kao i sufinanciranje manifestacija i festivala. Preko svoje Sportske zajednice, Koprivnica za amaterski sport u 2025. godini izdvaja 1,5 milijun eura, što je blizu pet posto cjelokupnog proračuna grada te još 10.800 eura za Zajednicu tehničke kulture. Križevci za projekte udruga u 2025. godini izdvajaju ukupno 86 tisuća eura, dok je budžet tamošnje Zajednice športskih udruga 620 tisuća eura. Đurđevac za udruge izdvaja 62 tisuće eura plus još 9000 za zajednice u tehničkoj kulturi dok je proračunska stavka za poticanje amaterskog sporta 540 tisuća eura. Kod općina je situacija nešto kompliciranija i specifičnija. Neke od njih raspisuju više natječaja za udruge i ti natječaji su podijeljeni recimo na natječaje za sportske udruge, humanitarne/ socijalnu skrb i javne potrebe u kulturi, a na taj poziv se ponegdje uz udruge mogu javiti i kulturne ustanove. Neke općine pak posebno potiču lovne udruge dok su ponegdje one među ostalim sportom, a kod nekih općina, poput Kalnika, posljednji natječaj za udruge raspisan je još 2022. godine, barem tako stoji na web stranici općine. Od općina najviše novca za udruge izdvajaju Kloštar Podravski i Virje. Obje ove podravske općine javno i transparentno na svojim Internet stranicama redovito objavljuju pozive zainteresiranim udrugama. Tako je u Kloštru Podravskom za financiranje javnih potreba u sportu, kulturi i za udruge predviđeno 280 tisuća eura, dok je Općina Virje predvidjela nešto manje od 250 tisuća eura za civilno društvo, sportske udruge i javne potrebe u kulturi. Drnje je za projekte udruga planiralo ukupno 57.700 eura, Đelekovec nešto više od 41 tisuću eura, Ferdinandovac 74 tisuće eura. U Goli je 17.600 eura predviđeno za kulturu, 28.700 eura za civilno društvo, vjerske zajednice 20.000 eura i 108 tisuća eura.
Najviše na sport
Gornja Rijeka je za sport i lovstvo predvidjela 7.470 eura, za udruge u kulturi 6.000 eura, a za socijalnu, zdravstvenu i humanitarnu djelatnost 670 eura, dok se sportski klubovi ondje očito financiraju izravno iz proračuna. U Hlebinama je kroz tri natječaja za udruge osigurano 36 tisuća eura, a u Kalinovcu gotovo 90 tisuća eura. Koprivnički Bregi udrugama civilnog društva putem natječaja isplaćuju 2.000 eura, za sportske udruge predviđeno je 25 tisuća eura, a za kulturu 16 tisuća. Od ukupno 81.300 eura predviđenih za udruge u Koprivničkom Ivancu, najveći dio otpada na sport (76.500), dok je Legrad za točno navedene programe predvidio 96 tisuća eura. Molve su izdašne; na natječaj za sport daju 94 tisuće eura, a još 43.500 na gospodarstvo, 26 tisuća eura za kulturu i 17.400 eura na humanitarno–socijalne djelatnosti. Uz sport, kulturu i civilno društvo, Novigrad Podravski sufinancira udruge koje se bave zaštitom životinja, a sveukupno izdvaja 107 tisuća eura. Novo Virje kroz tri programa za sport, kulturu i civilno društvo izdvaja nešto više od 41 tisuće eura, Peteranec 69.500 eura, Podravske Sesvete 82 tisuće eura, a Rasinja 38 tisuća eura. Sokolovac podupire udruge u lovstvu s 4.500 eura, a sportske s 36 tisuća eura, dok izdvajanje u Svetom Ivanu Žabnu iznosi 66 tisuća eura, a u Svetom Petru Orehovcu 57.700 eura.
FOTO arhiva
