Krajem lipnja su u Koprivničko–križevačkoj županiji bila registrirana 4.094 poslovna subjekta, a to je 1,61 posto od svih poslovnih subjekata registriranih na području Republike Hrvatske. Pokazuju to najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, a tri četvrtine njih, odnosno njih 3.051 bili su aktivni poslovni subjekti. Ako Koprivničko–križevačka županija ima oko stotinu tisuća stanovnika, to bi značilo da otprilike svaki 33. stanovnik Podravine i Prigorja ima registriran neki aktivni poslovni subjekt, bilo da je riječ o trgovačkom društvu, zadruzi, obrtu ili slobodnom zanimanju.
Najviše uslužnih zanimanja
To je bitno manje u odnosu na državni prosjek, u kojem jedan aktivni poslovni subjekt dolazi na svakog 21. stanovnika. Najviše na to utječe Grad Zagreb, gdje jedan aktivni poslovni subjekt dolazi na svakog 14. stanovnika, kao i županije iz Jadranske Hrvatske, a od županija u okruženju manju poslovnu aktivnost ima tek Virovitičko–podravska županija, gdje jedan aktivan poslovni subjekt dolazi na svakog 37. stanovnika. U Zagrebačkoj županiji tako jedan aktivni poslovni subjekt dolazi na svakog 22. stanovnika, u Međimurskoj na svakog 23. stanovnika, u Varaždinskoj na svakog 26., a u Bjelovarsko–bilogorskoj na svakog 29. Vrlo blizu Koprivničko–križevačkoj županiji je Krapinsko–zagorska, gdje jedan aktivni poslovni subjekt dolazi na svakog 32. stanovnika. Gledano po djelatnostima, najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u Podravini i Prigorju odnosi se na djelatnosti uslužnih zanimanja (752), a potom slijede prerađivačka industrija (354), trgovina na veliko i malo (343), građevinarstvo (331) te umjetnost, zabava i rekreacija (266). Zanimljivo je kako manji broj aktivnih poslovnih subjekata od Koprivničko–križevačke županije imaju tek Ličko–senjska (1.512), Virovitičko–podravska (1.897) i Požeško–slavonska (1.660). Istovremeno recimo Splitsko–dalmatinska županija ima 19.096 aktivnih poslovnih subjekata, Primorsko–goranska 14.430, a Istarska njih 13.475. Postoji više razloga zašto Koprivničko–križevačka županija ima manji broj aktivnih poslovnih subjekata u odnosu na većinu drugih županija, a jedan od najvažnijih je svakako demografski. Po broju stanovnika Koprivničko–križevačka županija je peta odostraga, a velik udio stanovnika Podravine i Prigorja je u starijim dobnim skupinama, što smanjuje poduzetničku aktivnost i dinamiku tržišta rada. Tu je i gospodarska struktura županije u kojoj je industrijski fokus usmjeren na nekoliko velikih tvrtki poput Podravke koja s Belupom zapošljava gotovo 4.500 ljudi, a to je više od deset posto radno aktivnog stanovništva županije.
Niske grane turizma
S obzirom na to da nam je turizam na niskim granama, u usporedbi s obalnim županijama je puno slabije razvijen sektor usluga pošto masovni turizam stvara mnoštvo malih poduzeća koja se bave smještajem, ugostiteljstvom i sličnim uslužnim djelatnostima. Tu je i poljoprivredna orijentacija županije jer poljoprivredna gospodarstva često posluju kao OPG-i koji u registrima poduzeća nisu nužno evidentirani kao poslovni subjekti u istom smislu kao društvo s ograničenom odgovornošću ili obrt. Na manji broj poslovnih subjekata utjecaj ima i geografski i prometni položaj, pošto je Koprivničko–križevačka županija i dalje jedna od tek četiri županije bez kilometra autoceste. Poznat je problem da se već desetljećima čeka povezivanje Koprivnice pa i Đurđevca s ostatkom Hrvatske barem brzom cestom, a slaba prometna povezanost s ostatkom zemlje svakako uvelike utječe na poslovnu aktivnost. Kada se tome dodaju i migracije, odnosno „odljev mozgova“, pošto je i ove krajeve napustio dio radnog stanovništva, bilo da su preselili u inozemstvo ili u neke druge krajeve Hrvatske, tada je situacija ipak puno jasnija.
FOTO ilustracija
