Dok je Republika Hrvatska već tradicionalno zemlja okrenuta uvozu, Koprivničko–križevačka županija već godinama je jedna od županija koja bilježi vanjskotrgovinski suficit. Ukupan izvoz Hrvatske tijekom prošle godine iznosio je 24 milijarde eura, a istodobno je uvoz iznosio 41,9 milijardi eura, tako da je vanjskotrgovinski deficit iznosio 17,9 milijardi eura. S druge strane, vanjskotrgovinska bilanca Koprivničko–križevačke županije već godinama je u suficitu, odnosno izvozimo roba i usluga više nego što ih uvozimo. No, to i ne treba čuditi kada se uzme u obzir da je velika većina industrije u Podravini i Prigorju i tvornica poput Podravke, Belupa, Carlsberg Hrvatska i Hartmanna okrenuta stranim tržištima.
Inovacije i tehnologija
Prošla je godina tako, pokazuje istraživanje Državnog zavoda za statistiku, bila rekordna za Koprivničko–križevačku županiju i po pitanju izvoza, ali i po pitanju uvoza. Lani je tako Koprivničko–križevačka županija izvezla dobara i usluga u vrijednosti od 606,4 milijuna eura, a uvezla ih je u vrijednosti od 462,7 milijuna eura. I po izvozu i po uvozu to su nešto bolji rezultati od do sada rekordne 2022. godine, kada je izvoz bio 600,1 milijuna eura, a uvoz 462,5 milijuna eura. Prošle je godine Koprivničko–križevačka županija imala vanjskotrgovinski suficit od 143,7 milijuna eura, dok je po suficitu rekordna godina bila 2022., kada je izvezeno 159,7 milijuna eura više robe i usluga nego što je uvezeno. Jedan od glavnih razloga zbog kojih Koprivničko–križevačka županija konstantno bilježi vanjskotrgovinski suficit zasigurno se skriva i u činjenici da su radna snaga i proizvodni troškovi niži nego u nekim drugim dijelovima Hrvatske pa ovdašnja poduzeća zbog toga mogu biti konkurentnija i ostvarivati veći izvoz. Dakako da bitnu ulogu igraju i inovacije i tehnologija, jer ako lokalna poduzeća proizvode kvalitetne i konkurentne proizvode, tada će ih lakše moći plasirati i na strana tržišta.
Za pretpostaviti je da bi suficit županije bio i veći da je prometna povezanost bolja, a razvijenost određenog područja ovisi i o strukturi radne snage. Ondje gdje je visokoobrazovana i kvalificirana radna snaga, veća je vjerojatnost privlačenja investicija u visokotehnološke sektore koji su izvozno orijentirani. Već godinama su glavna tržišta na koje se izvoze robe i usluge iz Koprivničko–križevačke županije Njemačka, Italija, Bosna i Hercegovina, Slovenija, ali i Rusija. Upravo je Rusija država s kojom Koprivničko–križevačka županija ima najveći suficit od svih država jer otkako su Rusiji nametnute sankcije zbog napada na Ukrajinu, tako je i uvoz roba i usluga iz te zemlje zanemariv. Prošle je godine tako iz Podravine i Prigorja u Rusiju izvezeno robe vrijedne više od 43 milijuna eura, dok je bilanca kod uvoza bila nula. Već nekoliko zadnjih godina Koprivničko–križevačka županija je uz Primorsko–goransku županiju najveći hrvatski izvoznik u Rusiju, a razlog tome su – lijekovi. Lijekovi su među proizvodima koji nisu obuhvaćeni sankcijama te oni premašuju polovicu ukupnog izvoza u Rusiju, a tome najviše pridonose riječki Jadran-galenski laboratorij i koprivnički Belupo.
U plusu s Amerikom
Veliki suficit Koprivničko–križevačka županija ima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Srbijom, Sjevernom Makedonijom, ali i Švicarskom, SAD-om, Velikom Britanijom, Ukrajinom i Kosovom. Među zemljama iz kojih više uvozimo, nego što uvozimo robe i usluga je Austrija, gdje smo izvezli vrijednost 10,3, a uvezli 36,3 milijuna eura. U minusu smo kad je riječ o robnoj razmjeni s državama kao što su Češka, Danska, Francuska, Grčka, Irska, Mađarska, Nizozemska, Poljska,Rumunjska, Španjolska i Turska. U Kinu smo recimo izvezli roba i usluga u vrijednosti tek pola milijuna eura, a uvezli 13 puta više ili 6,8 milijuna eura, dok smo u najmnogoljudniju zemlju svijeta Indiju izvezli robu vrijednu 42 tisuće eura, a uvezli 5,3 milijuna eura.
FOTO arhiva
