Prirast svinja u odnosu na prethodnu godinu u Hrvatskoj se 2025. godine smanjio za 12,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je u 2025. godini proizvedeno nešto više od 147 tisuća tona svinjskog mesa ili 22 tisuće tona manje nego godinu ranije. Kad je riječ o vanjsko – trgovinskoj razmjeni, i dalje su tu najaktualniji podaci iz 2024. godine prema kojima smo izvezli 10 posto manje, a uvezli čak 20 posto više svinjskog mesa nego godinu ranije. Ukupan broj krmača u Republici Hrvatskoj je na kraju 2025. godine bio deset posto manji u odnosu na godinu ranije, pokazuje pak novo godišnje izvješće o svinjogojstvu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Topigs i DanBred
Krajem prošle godine u Hrvatskoj su bile 64 tisuće krmača dok je u kontrolu proizvodnosti uključeno 27.316 uzgojno–valjanih krmača odnosno krmača odabranih za rasplod unutar uzgojnog programa što je smanjenje od četiri posto. Nastavljen je tako višegodišnji trend sve manjeg broja krmača u Hrvatskoj i broj krmača se samo u jednom desetljeću smanjio sa 100 na 64 tisuće. Istovremeno je broj krmača u kontroli proizvodnosti relativno stabilan u tom razdoblju i u tim se uvjetima na velikim farmama uzgaja 88 posto krmača dok je na obiteljskim gospodarstvima preostalih 12 posto krmača.
Koprivničko–križevačka županija je nakon dvije slavonske županije (Osječko–baranjska i Vukovarsko–srijemska) te Zagrebačke županije bila četvrta u Hrvatskoj po broju krmača u kontroli proizvodnosti i uzgajivači iz Podravine i Prigorja imali su ih 1.463 ili pedesetak manje u odnosu na godinu ranije. Potom slijedi Varaždinska županija s 1.380 dok ih je u Virovitičko–podravskoj županiji bilo samo 281.I dalje se u podravskim i prigorskim kocima cijene hibridi i to hibridi Topigs i takvih krmača je i više nego 90 posto, odnosno njih 1.355 od ukupno 1.463. Ostalo je tek 15 krmača pasmine veliki jorkšir, 61 landrasica i šest duroka, a već neko vrijeme u Koprivničko–križevačkoj županiji ne obitava nekoć iznimno popularni pietren i krmača te pasmine sveukupno u cijeloj Hrvatskoj ima tek 24. Svinjogojci iz Podravine i Prigorja već se neko vrijeme najviše uzdaju u hibride uzgojene u nizozemsko–norveškoj kompaniji Topigs Norsvin. Riječ je hibridu nastalom kombinacijom najboljih genetskih linija tradicionalnih svinja pa tako ova „supersvinja“ ima plodnost landrasa, mesnatost pietrena i otpornost duroka zbog čega se velika većina komercijalnih uzgajivača odlučuje baš za nju.Zanimljivo je kako je u susjednoj Varaždinskoj županiji nema niti jedne takve krmače, no zato je ondje iznimno popularan danski hibrid DanBred kakvog recimo uopće nema u Koprivničko–križevačkoj županiji.
Landrasi i pietreni
Po broju nerasta, Koprivničko–križevačka županija je šesta u Hrvatskoj i ima ih ukupno 39, od čega 20 landrasa, osam pietrena po pet duroka i velika jorkšira te jedna crna slavonska svinja. Svinjogojac iz Novog Virja Mladen Čižmešinkin može se i dalje pohvaliti najboljim i najkvalitetnijim mladim nerastima u cijeloj Hrvatskoj. Kad je riječ o pasminama veliki jorkšir i durok, njegovi mladi nerasti su hrvatski šampioni dok je njegov landras prošle godine bio na drugom mjestu u cijeloj Hrvatskoj. No, zato je na prvom mjestu u pasmini landras broj jedan nerast s farme Ivice Kosa u malenom prigorskom mjestu Finčevcu. Istovremeno su i nazimice s farmi Čižmešinkin i Kos pri samom hrvatskom vrhu, pokazuju to rezultati „Field testova“ HAPIH-a.
FOTO ilustracija
