KATASTROFALNO POTONUĆE POLJOPRIVREDE, JE LI ITKO ZABRINUT ZBOG TOGA?

Najgori smo u EU: Domaće mlijeko i svinjetina pokrivaju manje od 50 posto naših godišnjih potreba

piše: Robert Mihaljević

Doista, kako smo se doveli do toga da imamo uvjerljivo najmanju samodostatnost u proizvodnji mlijeka u Europskoj uniji? Službeni podaci do kojih smo prošli tjedan došli pokazuju razmjere katastrofe u koju je zašla domaća poljoprivredna proizvodnja, a najgore od svega je da se tome ne nazire kraj.

Prema službenim podacima Eurostata i Ministarstva poljoprivrede, samodostatnost u proizvodnji mlijeka na razini EU tijekom prošle godine bila je oko 117 posto. Službeno, najnižu samodostatnost među 27 EU zemalja ima Hrvatska s tek 44 posto, a najviša je u Danskoj, čak 223 posto.

Što te brojke zapravo znače? Katastrofu, kako već rekosmo. Hrvatska, dakle, vlastitom proizvodnjom pokriva tek 44 posto godišnje potrošnje mlijeka, što znači da moramo uvoziti najmanje 60-ak posto potrebnih količina (jer i nešto našeg mlijeka završi u izvozu).

S druge strane, Europska unija ima izrazit suficit vanjskotrgovinske bilance mlijeka i mliječnih proizvoda, za razliku od naše zemlje. Podaci Ministarstva poljoprivrede otkrivaju kako je odnos uvoza i izvoza u RH tijekom prošle godine iznosio 83 naprama 17. Ili, ako to pretočimo u konkretnu monetu, vrijednost uvoza mlijeka iznosila je oko 396 milijuna eura, a izvoza oko 97 milijuna. Deficit, tako, iznosi blizu 300 milijuna eura.

Milijarde eura sve su hrvatske vlade dosad uložile upravo u to da proizvodimo što više mlijeka i da oživimo sela uz pomoć izdašnih potpora za kupnju krava, gradnju farmi, nabavu poljoprivrednih strojeva. Nismo učinili ništa. Naša je proizvodnja i dalje nekonkurentna i ne može se nositi s europskom konkurencijom. Na promašenu poljoprivrednu politiku i nedostatak jasne strategije nadovezao se ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Pokazalo se – potpuno nespremne Hrvatske.

Kao bivša jugoslavenska republika, Hrvatska je potkraj 80-ih godina prošlog stoljeća uvozila samo šest posto vlastite godišnje potrošnje svježeg mlijeka. Otprilike 35 godina kasnije uvoz iznosi čak 60 posto! Primjerice, samo od 2014. do 2019. godine otkup mlijeka u Hrvatskoj smanjen je za gotovo 17 posto. Irska je istodobno povećala otkup domaćeg mlijeka za 40-ak, a Bugarska za gotovo 30 posto.

To i ne treba čuditi ako se zna kako je danas, u odnosu na 2013. godinu, broj muznih krava u Hrvatskoj manji za blizu 50 posto. Velika kriza u koju je zapalo domaće mljekarstvo – a veliki otkupljivači u EU već su krenuli sa smanjivanjem otkupnih cijena – posebno će pogoditi najveće proizvođače mlijeka. U njih se i dalje ubraja Koprivničko-križevačka županija u kojoj, za razliku od Slavonije, dominiraju mali proizvođači s malim farmama koji će se bez snažnije pomoći države teško prilagođavati novim uvjetima poslovanja. Ili, da to velimo zdravoseljački, propast će.

Novi podaci, recimo, otkrivaju kako je ukupan broj goveda u Hrvatskoj na kraju prošle godine iznosio oko 443.000 grla, a ukupan broj krava oko 140.000. U odnosu na pretprošlu godinu, ukupan broj krava smanjen je za više od osam posto. Ovdje valja napomenuti i kako je tijekom 2019. godine, prema podacima Eurostata, Hrvatska iskazala najveće smanjenje proizvodnje mlijeka u odnosu na prethodnu godinu – pad je bio gotovo 4 posto.

Prošle je godine iz četiri županije koje su najveći proizvođači otkupljeno oko 74 posto domaćeg mlijeka. Na prvom je mjestu uvjerljivo Osječko–baranjska županija, u kojoj je proizvedena točno trećina hrvatskoga mlijeka, a slijede Bjelovarsko-bilogorska s oko 15 posto, Vukovarsko-srijemska s 13 posto i Koprivničko-križevačka s 12,4 posto otkupljenog domaćeg mlijeka. Sve su županije lani bile u padu osim Osječko-baranjske, Krapinsko-zagorske, Istarske i Šibensko-kninske županije.

Naša županija ima najviše farmera u državi, ali prosjek krava po farmi je otprilike sedam

Samo dvije godine ranije, Koprivničko-križevačka županija je po proizvodnji mlijeka bila na otprilike istoj razini kao i Bjelovarsko-bilogorska županija. Ili pojednostavljeno, borila se za drugu poziciju u državi. Danas je tek četvrta s tendencijom pada. Lani je, primjerice, već bila poravnata s vukovarskim krajem te su obje županije proizvodile po 13,1 posto ukupnih količina domaćeg mlijeka.

Prošle je godine u Koprivničko-križevačkoj županiji ukupno bilo oko 15.300 krava, što je čak 21 posto manje nego tijekom 2019. godine. To je najveći postotni pad broja krava u državi po županijama. Bjelovarsko-bilogorska županija bilježi pad od 18 posto te je potkraj prošle godine bila na ukupno 17.900 krava. Najveća je i dalje Osječko-baranjska županija, s oko 20.100 krava, što je 11 posto manje nego prije tri godine.

Problem naše županije leži u činjenici da proizvodnja mlijeka počiva na malim, nekonkurentnim farmama i usitnjenim poljoprivrednim gospodarstvima. Mi, na primjer, imamo najviše posjednika krava, odnosno farmera – krajem prosinca prošle godine registrirano ih je čak 2174. Drugi je po broju farmera bjelovarski kraj s 1907, treća Zagrebačka županija s 1351, a četvrta Lika s 1040.

U Osječko-baranjskoj županiji, uvjerljivo najvećem proizvođaču mlijeka, registrirano je tek 670 posjednika. Naši farmeri, dakle, u prosjeku imaju tek sedam krava, a Slavonci oko 30.

NAJVEĆI BROJ GOVEDA U RH (2022./2019.)

Osječko – baranjska županija88.400+2,4%
Bjelovarsko – bilogorska županija56.300-18,0%
Koprivničko – križevačka županija54.000-17,5%

NAJVEĆI BROJ POSJEDNIKA KRAVA (farmera)

Koprivničko – križevačka županija2174
Bjelovarsko – bilogorska županija1907
Zagrebačka županija1351
Ličko – senjska županija1040
Osječko – baranjska županija670

Drastičan pad broja svinja u prošloj godini

Hrvatska je među najlošijim zemljama Europske unije i po proizvodnji svinjskog mesa, a bit će još i gora nakon afričke svinjske kuge koja pustoši istok zemlje.

Kako otkrivaju službene brojke Ministarstva poljoprivrede, 2010. godine u RH je bilo ukupno oko 136.000 krmača, a već iduće godine njihov je broj pao za čak 30 posto i nakon toga se godinama kretao uz neznatne promjene. No, onda je došla 2022. godina, kada broj krmača pada za 13,5 posto, a nazimica za čak 35 posto u odnosu na predlani.

Stručnjaci se u jednom slažu – prikaz broja krmača sigurno je najbolji pokazatelj stanja u sektoru jer je to osnova proizvodnje svinjskog mesa jedne države i jednog nacionalnog gospodarstva. Zato je samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa na razini Europske unije 125 posto, a Hrvatske tek 55 posto. Tako je bilo lani, danas je stanje sigurno osjetno gore i pitanje je pokriva li ovog časa Hrvatska domaćim uzgojem i 50 posto godišnjih potreba.

Situacija je tek nešto povoljnija (ali nije baš za hvaliti se) u proizvodnji goveđeg mesa: samodostatnost na razini Europske unije iznosi 104 posto, a naša zemlja pokriva 75 posto godišnjih potreba. Najveću samodostatnost lani je imala Poljska, čak 370 posto.

FOTO Arhiva

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

CESTA ZATVORENA ZA SAV PROMET

UPRAVO Frontalni sudar auta i kamiona. Poginula jedna osoba

IZ JOSIPOVOG RASADNIKA UKRADNO JE VIŠE STOTINA SADNICA RUŽA

VIDEO “Da ih uzgojim, trebale su mi dvije i pol godine, a sada su doslovno preko noći nestale”

Dostojan ispraćaj, visok standard i kvalitetna usluga

Mahonija pogrebno poduzeće – Josip Behin: u sklopu Uprave groblja kompletna pogrebna usluga