piše: Robert Mihaljević
Doista, kako smo se doveli do toga da imamo uvjerljivo najmanju samodostatnost u proizvodnji mlijeka u Europskoj uniji? Službeni podaci do kojih smo prošli tjedan došli pokazuju razmjere katastrofe u koju je zašla domaća poljoprivredna proizvodnja, a najgore od svega je da se tome ne nazire kraj.
Prema službenim podacima Eurostata i Ministarstva poljoprivrede, samodostatnost u proizvodnji mlijeka na razini EU tijekom prošle godine bila je oko 117 posto. Službeno, najnižu samodostatnost među 27 EU zemalja ima Hrvatska s tek 44 posto, a najviša je u Danskoj, čak 223 posto.
Što te brojke zapravo znače? Katastrofu, kako već rekosmo. Hrvatska, dakle, vlastitom proizvodnjom pokriva tek 44 posto godišnje potrošnje mlijeka, što znači da moramo uvoziti najmanje 60-ak posto potrebnih količina (jer i nešto našeg mlijeka završi u izvozu).
S druge strane, Europska unija ima izrazit suficit vanjskotrgovinske bilance mlijeka i mliječnih proizvoda, za razliku od naše zemlje. Podaci Ministarstva poljoprivrede otkrivaju kako je odnos uvoza i izvoza u RH tijekom prošle godine iznosio 83 naprama 17. Ili, ako to pretočimo u konkretnu monetu, vrijednost uvoza mlijeka iznosila je oko 396 milijuna eura, a izvoza oko 97 milijuna. Deficit, tako, iznosi blizu 300 milijuna eura.
Milijarde eura sve su hrvatske vlade dosad uložile upravo u to da proizvodimo što više mlijeka i da oživimo sela uz pomoć izdašnih potpora za kupnju krava, gradnju farmi, nabavu poljoprivrednih strojeva. Nismo učinili ništa. Naša je proizvodnja i dalje nekonkurentna i ne može se nositi s europskom konkurencijom. Na promašenu poljoprivrednu politiku i nedostatak jasne strategije nadovezao se ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Pokazalo se – potpuno nespremne Hrvatske.
Kao bivša jugoslavenska republika, Hrvatska je potkraj 80-ih godina prošlog stoljeća uvozila samo šest posto vlastite godišnje potrošnje svježeg mlijeka. Otprilike 35 godina kasnije uvoz iznosi čak 60 posto! Primjerice, samo od 2014. do 2019. godine otkup mlijeka u Hrvatskoj smanjen je za gotovo 17 posto. Irska je istodobno povećala otkup domaćeg mlijeka za 40-ak, a Bugarska za gotovo 30 posto.
To i ne treba čuditi ako se zna kako je danas, u odnosu na 2013. godinu, broj muznih krava u Hrvatskoj manji za blizu 50 posto. Velika kriza u koju je zapalo domaće mljekarstvo – a veliki otkupljivači u EU već su krenuli sa smanjivanjem otkupnih cijena – posebno će pogoditi najveće proizvođače mlijeka. U njih se i dalje ubraja Koprivničko-križevačka županija u kojoj, za razliku od Slavonije, dominiraju mali proizvođači s malim farmama koji će se bez snažnije pomoći države teško prilagođavati novim uvjetima poslovanja. Ili, da to velimo zdravoseljački, propast će.
Novi podaci, recimo, otkrivaju kako je ukupan broj goveda u Hrvatskoj na kraju prošle godine iznosio oko 443.000 grla, a ukupan broj krava oko 140.000. U odnosu na pretprošlu godinu, ukupan broj krava smanjen je za više od osam posto. Ovdje valja napomenuti i kako je tijekom 2019. godine, prema podacima Eurostata, Hrvatska iskazala najveće smanjenje proizvodnje mlijeka u odnosu na prethodnu godinu – pad je bio gotovo 4 posto.
Prošle je godine iz četiri županije koje su najveći proizvođači otkupljeno oko 74 posto domaćeg mlijeka. Na prvom je mjestu uvjerljivo Osječko–baranjska županija, u kojoj je proizvedena točno trećina hrvatskoga mlijeka, a slijede Bjelovarsko-bilogorska s oko 15 posto, Vukovarsko-srijemska s 13 posto i Koprivničko-križevačka s 12,4 posto otkupljenog domaćeg mlijeka. Sve su županije lani bile u padu osim Osječko-baranjske, Krapinsko-zagorske, Istarske i Šibensko-kninske županije.
Naša županija ima najviše farmera u državi, ali prosjek krava po farmi je otprilike sedam
Samo dvije godine ranije, Koprivničko-križevačka županija je po proizvodnji mlijeka bila na otprilike istoj razini kao i Bjelovarsko-bilogorska županija. Ili pojednostavljeno, borila se za drugu poziciju u državi. Danas je tek četvrta s tendencijom pada. Lani je, primjerice, već bila poravnata s vukovarskim krajem te su obje županije proizvodile po 13,1 posto ukupnih količina domaćeg mlijeka.
Prošle je godine u Koprivničko-križevačkoj županiji ukupno bilo oko 15.300 krava, što je čak 21 posto manje nego tijekom 2019. godine. To je najveći postotni pad broja krava u državi po županijama. Bjelovarsko-bilogorska županija bilježi pad od 18 posto te je potkraj prošle godine bila na ukupno 17.900 krava. Najveća je i dalje Osječko-baranjska županija, s oko 20.100 krava, što je 11 posto manje nego prije tri godine.
Problem naše županije leži u činjenici da proizvodnja mlijeka počiva na malim, nekonkurentnim farmama i usitnjenim poljoprivrednim gospodarstvima. Mi, na primjer, imamo najviše posjednika krava, odnosno farmera – krajem prosinca prošle godine registrirano ih je čak 2174. Drugi je po broju farmera bjelovarski kraj s 1907, treća Zagrebačka županija s 1351, a četvrta Lika s 1040.
U Osječko-baranjskoj županiji, uvjerljivo najvećem proizvođaču mlijeka, registrirano je tek 670 posjednika. Naši farmeri, dakle, u prosjeku imaju tek sedam krava, a Slavonci oko 30.
NAJVEĆI BROJ GOVEDA U RH (2022./2019.)
| Osječko – baranjska županija | 88.400 | +2,4% |
| Bjelovarsko – bilogorska županija | 56.300 | -18,0% |
| Koprivničko – križevačka županija | 54.000 | -17,5% |
NAJVEĆI BROJ POSJEDNIKA KRAVA (farmera)
| Koprivničko – križevačka županija | 2174 |
| Bjelovarsko – bilogorska županija | 1907 |
| Zagrebačka županija | 1351 |
| Ličko – senjska županija | 1040 |
| – | |
| Osječko – baranjska županija | 670 |
Drastičan pad broja svinja u prošloj godini
Hrvatska je među najlošijim zemljama Europske unije i po proizvodnji svinjskog mesa, a bit će još i gora nakon afričke svinjske kuge koja pustoši istok zemlje.
Kako otkrivaju službene brojke Ministarstva poljoprivrede, 2010. godine u RH je bilo ukupno oko 136.000 krmača, a već iduće godine njihov je broj pao za čak 30 posto i nakon toga se godinama kretao uz neznatne promjene. No, onda je došla 2022. godina, kada broj krmača pada za 13,5 posto, a nazimica za čak 35 posto u odnosu na predlani.
Stručnjaci se u jednom slažu – prikaz broja krmača sigurno je najbolji pokazatelj stanja u sektoru jer je to osnova proizvodnje svinjskog mesa jedne države i jednog nacionalnog gospodarstva. Zato je samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa na razini Europske unije 125 posto, a Hrvatske tek 55 posto. Tako je bilo lani, danas je stanje sigurno osjetno gore i pitanje je pokriva li ovog časa Hrvatska domaćim uzgojem i 50 posto godišnjih potreba.
Situacija je tek nešto povoljnija (ali nije baš za hvaliti se) u proizvodnji goveđeg mesa: samodostatnost na razini Europske unije iznosi 104 posto, a naša zemlja pokriva 75 posto godišnjih potreba. Najveću samodostatnost lani je imala Poljska, čak 370 posto.
FOTO Arhiva
