Vrijeme jeftine energije odavno je završilo, fraza je koju u posljednje vrijeme možemo sve češće čuti. Moglo bi se diskutirati o tome je li energija do sada uopće i bila jeftina, pogotovo za poduzetnike, a po svemu sudeći i građani bi od jeseni na džepovima mogli osjetiti udar poskupljenja. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) u petak je na svojim Internet stranicama objavila kako je na posljednjoj sjednici upravnog vijeća donijela odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca ove i za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna sljedeće godine. Objavljene su tablice s iznosima tarifnih stavki za svako od tridesetak distribucijskih područja.
U odnosu na dosadašnje tarifne stavke, koje su formirane na temelju mjera Vlade, nove cijene ne sadrže nikakve subvencije i neslužbeni izračuni pokazuju da bi takve cijene od listopada bile više 20, 30 pa i 35 posto, ovisno o distribucijskom području. No, danas je ministar financija Marko Primorac najavio da povećanje cijene plina i struja ipak neće biti tako strašno, već da će cijene biti veće između deset i petnaest posto u odnosu na dosadašnje. Od ove godine opskrbljivač plina na području Koprivničko–križevačke županije je E.ON, dok je javnu uslugu do sada obavljala Gradska plinara Zagreb.
U čekanju subvencija
Tako je na stranicama HERA-e objavljeno kako nova cijena plina na distribucijskom području Koprivnica iznosi 0,0504 eura po kilovatsatu, za Đurđevac 0,0517, za Pitomaču 0,0531, a za Križevce 0,0528. Jasno da će te razlike u cijenama ovisno o distributivnim područjima utjecati i na konačnu cijenu računa koje će plaćati građani. Najskuplji plin tako će biti u Pitomači, potom u Križevcima i okolnim općinama pa u Đurđevcu i okolici, a najbolje bi mogli proći Koprivničanci i stanovnici obližnjih općina. Riječ je o cijenama kilovatsata iz tarifnog modela TM2, čiji je raspon godišnje potrošnje plina od 5.001 do 25.000 kWh, što se odnosi na većinu kućanstava u Hrvatskoj.
Iznosi novih tarifnih stavki koje je objavila HERA utvrđeni su bez ikakvih subvencija Vlade, pošto je aktualni paket mjera na snazi do 30. rujna. Kakav će biti novi paket mjera Vlade trebalo bi se znati do kraja ovog tjedna, a ministar Primorac je danas kazao da je cijena energenata već dugo na povećanim razinama i u da je u tom smislu subvencija u potpunoj mjeri sve manje opravdana jer je to subvencija koja se sufinancira na teret svih poreznih obveznika.
-Ako imate dugoročno povećane cijene energenata, a umjetno iz proračuna tu cijenu pokušavate smanjiti za građane i poduzetnike, tada i građani i poduzetnici nisu svjesni da je došlo do dugotrajnog poremećaja na tržištu, odnosno do dugotrajno formiranih novih cijena, a onda nisu motivirani trošiti manje energije, niti su motivirani prelaziti na neke druge oblike energije, primjerice obnovljive izvore, solarne panele i slično – rekao je ministar i naglasioda će se svakako smanjivati ta subvencija, no i da treba znati da takve subvencije treba smanjivati postupno kako to smanjenje ne bi izazvalo negativne učinke.
No, tek nakon utvrđivanja novog Vladinog paketa moći će se precizirati koliko će iznositi nova cijena plina. Sigurno je samo da će plin biti skuplji u odnosu na dosadašnje razdoblje, jer podaci HERA-e pokazuju da je na porast cijene za kućanstva najviše utjecao rast nabavne cijene plina. Nabavna cijena plina do sada je iznosila 26,4 eura po megavatsatu, a po novome ona iznosi 37,50 eura ili čak 42,5 posto više. U cijenu plina za krajnjeg korisnika obračunava se i trošak distribucije koji HERA određuje zasebno za svako distribucijsko područje i trošak opskrbe, a on ovisi o samom opskrbljivaču.
Pad industrijske proizvodnje
Zanimljivo je da do povećanja cijene plina dolazi u trenutku kada je inflacija u Hrvatskoj konačno počela padati jer, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ona je u kolovozu iznosila 1,8 posto na godišnjoj razini. Najniža je to stopa inflacije u tri i pol godine, a porast cijena energenata sigurno bi ponovno doveo i do porasta potrošačkih cijena i novog inflatornog udara. Loša vijest je i što je u drugom kvartalu ove godine prema podacima DZS-a došlo i do stagnacije ili bolje rečeno pada prosječne neto plaće. Prosječna neto plaća u Koprivničko–križevačkoj županiji u travnju je bila 1211 eura, u svibnju 1201, a u lipnju 1199 eura. Niže prosječne neto plaće imale su samo četiri županije (Virovitičko–podravska, Brodsko–posavska, Međimurska i Bjelovarsko–bilogorska), a identične plaće kao Podravci i Prigorci, u lipnju su imali i stanovnici Vukovarsko–srijemske županije.
Iako je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj narastao 3,3 posto i njegovi pokretači bili su potrošnja i investicije, može zabrinjavati što je industrijska proizvodnja na godišnjoj razini u padu od 5,5 posto. Nakon ogromnog predizbornog povećanja plaća u javnom sektoru proljetos, plaće su očigledno počele stagnirati jer privatni sektor to ne može pratiti, tim više jer je industrijska proizvodnja već nekoliko kvartala u opadanju. Prema svemu tome, čeka nas nemirna i nesigurna jesen, a koliki će biti porast cijena plina, možebitno i struje koja je također obuhvaćena mjerama Vlade, saznat ćemo u drugoj polovici rujna.
FOTO ilustracija
