Sjever Hrvatske trenutačno ima jednu od najpovoljnijih slika tržišta rada u zemlji i prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) za drugo tromjesečje, upravo NUTS regija Sjeverna Hrvatska ima najvišu stopu zaposlenosti među stanovništvom u dobi od 15 do 64 godine, a u isto vrijeme i najnižu stopu anketne nezaposlenosti među hrvatskim regijama. Podaci pritom pokazuju prilično jasnu razliku između sjevera, Panonske i Jadranske Hrvatske, dok je Grad Zagreb i dalje poseban slučaj. U Sjevernoj Hrvatskoj u drugom je tromjesečju živjelo procijenjenih 678 tisuća osoba u dobi od 15 i više godina. Od toga ih je 380 tisuća bilo u aktivnom stanovništvu, odnosno radnoj snazi, dok je 366 tisuća bilo zaposleno.
Tržište rada
Još 299 tisuća osoba bilo je izvan radne snage pa je stopa aktivnosti tako iznosila 56,3 posto, a stopa zaposlenosti 54,3 posto. Još zanimljivija slika dobiva se kada se promatra dobna skupina od 15 do 64 godine, koja je najvažnija za usporedbu stvarne uključenosti radno sposobnog stanovništva u tržište rada. Na sjeveru je stopa zaposlenosti iznosila 70,7 posto. To je najbolji rezultat među svim hrvatskim regijama ako izuzmemo Grad Zagreb koji je bio na 73,6 posto, ali riječ je o zasebnoj statističkoj regiji koja ima bitno drukčiju gospodarsku i demografsku strukturu. Jadranska Hrvatska imala je 69,2 posto, a Panonska Hrvatska samo 64,2 posto, dok je hrvatski prosjek bio 69,2 posto. Kada iz jednadžbe maknemo stanovništvo izvan tipične radne dobi, sjever je ispred ostatka Hrvatske. U odnosu na Panonsku Hrvatsku, razlika je čak 6,5 postotnih bodova, dok je u odnosu na Jadransku Hrvatsku sjever u plusu od 1,5 posto. Sjever pritom nema samo visoku zaposlenost, nego i vrlo malo nezaposlenih jer je stopa anketne nezaposlenosti u dobi od 15 do 74 godine iznosila 3,6 posto. Jadranska Hrvatska bila je na 4,7 posto, Panonska na čak 6,5 posto, dok je Grad Zagreb imao 3,7 posto, a hrvatski prosjek iznosio je 4,7 posto. Posebno je zanimljiva usporedba s Panonskom Hrvatskom jer obje regije nalaze se na kontinentu, no njihovo tržište rada izgleda bitno drukčije. U Panonskoj Hrvatskoj zaposlenost među osobama od 15 do 64 godine iznosila je 64,2 posto, a nezaposlenost 6,5 posto. Na sjeveru je pak zaposlenost bila 70,7 posto, a nezaposlenost 3,6 posto, a podaci po spolu pokazuju još jednu važnu karakteristiku sjevera. Kod muškaraca u dobi od 15 do 64 godine stopa zaposlenosti iznosila je 74,1 posto, što je praktički na razini Zagreba i čak nešto više od zagrebačkih 73,8 posto. Kod žena je stopa zaposlenosti na sjeveru iznosila 66,9 posto, također više nego u Panonskoj Hrvatskoj, gdje je bila 60 posto, i gotovo jednako kao u Jadranskoj Hrvatskoj, sa 66,9 posto. Treba ipak imati na umu da se radi o rezultatima Ankete o radnoj snazi, a ne o evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i DZS napominje da je riječ o istraživanju provedenom na reprezentativnom uzorku privatnih kućanstava, usklađenom s metodologijom Eurostata. Zanimljivo je i da se anketna nezaposlenost razlikuje od službene evidencije.
Tko to prednjači?
Na razini cijele Hrvatske u drugom tromjesečju je, prema Anketi, bilo 84 tisuće nezaposlenih, dok ih je u evidenciji HZZ-a bilo 63 tisuće. DZS pritom naglašava da se dvije kategorije temelje na različitim definicijama, a i na nacionalnoj razini tržište rada također nastavlja izgledati povoljnije nego godinu ranije. Hrvatska je u drugom tromjesečju imala procijenjenih 1,723 milijuna zaposlenih, 21 tisuću više nego u istom tromjesečju prošle godine, dok je broj nezaposlenih pao za dvije tisuće, na 84 tisuće. Stopa zaposlenosti osoba od 15 do 64 godine iznosila je 69,2 posto, a stopa nezaposlenosti 4,7 posto. Pritom treba biti oprezan s tumačenjem tih brojki jer DZS u ovom priopćenju ne objavljuje detaljne podatke po pojedinim županijama, nego na razini NUTS 2 regija i zato se iz njih ne može izravno zaključiti koja županija unutar Sjeverne Hrvatske prednjači. Može se ipak prilično pouzdano reći da je upravo sjeverni dio Hrvatske, promatran kao cjelina, trenutačno jedno od najuspješnijih područja zemlje kada je riječ o uključenosti stanovništva u tržište rada.
