Najvrjedniji projekt u Podravini, ali i šire, težak više od 600 milijuna eura, dobio je okolišnu dozvolu. Veliki je to korak naprijed za izgradnju geotermalne elektrane u Legradu. Tamo se, naime, planira izgraditi elektrana snage 98 megawata. Ministarstvo zaštite okoliša donijelo je rješenje kojim se određuje da za izgradnju elektrane nije potrebna procjena utjecaja na okoliš, to rješenje izdano je na osnovu studije utjecaja na okoliš koju je dala izraditi tvrtka Terra Energy Generation Company sa sjedištem u Zagrebu, a zapravo se radi o podružnici turskog investitora. Iako se radi o važnom koraku u realizaciji cijelog projekta, sama izgradnja elektrane još je prilično daleko. Većinom zbog zahtjevne birokracije, ali i sporosti iste. Još ima i velikih nedoumica oko samog projekta, a oni se većinom tiču države i njezine spremnosti da u neku ruku, posredno, sufinancira cijeli projekt. Ipak, dosta je velika vjerojatnost da će se izgradnja geotermalne elektrane, koja bi promijenila energetsku sliku cijele županije, a od Legrada učinila jednu od najbogatijih općina, ipak realizirati. Da su turski investitori ozbiljni govori podatak, doduše neslužbeni, da je već sad u projekt, dakle dokumentaciju, ali prvenstveno u izgradnju probnih bušotina, testiranje kapaciteta i otkupa zemljišta, uloženo oko 40 milijuna eura.
Male kvote
Prvi je problem u nedostatku kvota i premijskih cijena za električnu energiju dobivenu iz geotermalnih izvora. Država, točnije njezine agencije kao što su HROTE i HERA, imaju za zadatak raspisati natječaj za subvencioniranje električne energije dobivene iz obnovljivih izvora pa i iz geotermalnih potencijala. Te kvote i iznosi još nisu objavljene, s naznakom da je u javnom savjetovanju dokument koji se tiče kvota. Tamo je naznačeno da bi se u narednom razdoblju subvencioniralo samo 68 megawata snage dobivene iz geotermalnih izvora. Uzmemo li u obzir da bi projekt u Legradu odmah uzeo 49 MW od spomenute kvote, iz razloga što je u planu elektranu napraviti u dvije faze po 49 megawata, uz druge projekte koji se razvijaju jasno je da ta kvota nije dovoljna. Doznajemo da država sad „puše na hladno“ jer su te kvote, koje se također prijavljuju za sufinanciranje iz EU, u prošlosti bile mnogo veće, ali realizacija projekta je izostala, a sad se čini da je napravljena prekonzervativna procjena. Kao što smo naveli, cijeli projekt težak je 600 milijuna eura i projekti iskorištavanja geotermalne energije, koliko god su zahvalni kad se realiziraju, su iznimno skupi i rizični u samom procesu istražnih radova, jer ako jedna istražna bušotina ima troškove od nekoliko milijuna eura, a može se pokazati kao neisplativa, onda je jasno da investitori moraju bit spremni na veliki rizik. Upravo je zato investitorima izuzetno važno na koju količinu energije mogu računati da će prodavati po povlaštenima cijenama.
Jedini je Crosco
Drugi problem je u samoj realizaciji. Naime, samo u legradskom projektu potrebno je izbušiti više od 20 bušotina, a u Hrvatskoj taj posao radi samo tvrtka Crosco i ta tvrtka jednostavno ne stigne sve sama odraditi. S druge strane, kad bi se tražili vanjski izvođači ovih radova, te tvrtke prvo od države moraju dobiti dopuštenje za takve radove. Država je tu oprezna, ali i spora u davanju takvih dozvola. Isto tako, stručnjaci i investitori već odavno traže od države da pojednostavni proceduru dobivanja dozvola za geotermalne projekte, a i da, primjerice, te projekte odvoje od procedure koja se tiče dobivanja ugljikovodika, dakle plina i nafte, ali pomaka do sad nije bilo. Ipak, geotermalni potencijali proglašeni su od strateške važnosti i u tu su se priču uključile i velike kompanije kao što su INA, ali i Enna energy Pavla Vujnovca, što zbog ozbiljnosti tih kompanija znači da postoji spremnost za investiranje i samim time daje optimizam u vezi realizacije izgradnje geotermalnih potencijala. Veliki dio istih leži u podzemlju same Podravine i ako se oni realiziraju, kao što smo već i prije naglasili, Podravina bi postala energetski možda i najvažnija regija u Hrvatskoj, a od toga bi mogla i trebala profitirati i općina od samih renta i novog zapošljavanja, i to visokokvalificirane radne snage. Upravo je zato odobrenje okolišne dozvole za projekt iz Legrada a velika stvar. Sad slijedi ishođenje još ostatka dokumentacije, koja bi trebala biti gotova za godinu i pola, pa onda negdje 2027. krenuti sa samim radovima.
FOTO arhiva
