Jaja su jedna od onih namirnica koje su kroz povijest bile i hvaljene i osporavane, no danas ih većina nutricionista svrstava među najzdravije prehrambene proizvode na svijetu. Ono što je nekada bilo simbol visoke razine kolesterola, danas se sve više prepoznaje kao prirodni paket esencijalnih nutrijenata koji podržavaju gotovo sve vitalne funkcije u ljudskom organizmu. Iako ih svakodnevno konzumiraju milijuni ljudi, rijetko tko doista razumije koliko su jaja kompleksna, nutritivno bogata i nevjerojatno učinkovita kao hrana.
Jedno prosječno kokošje jaje teži oko šezdeset grama i sadrži tek sedamdesetak kalorija, ali unutar te male ljuske krije se pravo biokemijsko bogatstvo. Jaje sadrži oko sedam grama visokokvalitetnih bjelančevina koje u svom sastavu imaju sve esencijalne aminokiseline potrebne za rast i obnovu stanica. Upravo zbog toga se bjelančevine iz jaja često nazivaju zlatnim standardom proteina jer njihova biološka vrijednost iznosi sto, što znači da ih ljudsko tijelo može iskoristiti gotovo savršeno. Malo koja namirnica, pa ni meso ili riba, može se time pohvaliti.
Osim proteina, jaje je i koncentrirani izvor vitamina i minerala. Sadrži gotovo sve vitamine topive u mastima, poput vitamina A, D, E i K, te vitamine B skupine, uključujući B2, B5, B12 i folat. U njemu se nalaze i važni minerali poput selena, fosfora, željeza i cinka. No ono što posebno izdvaja jaje jest kolin, tvar presudna za zdravlje mozga, živčanog sustava i jetre. Kolin sudjeluje u stvaranju acetilkolina, neurotransmitera koji utječe na pamćenje i koncentraciju, a njegovo prisustvo u prehrani ključno je, osobito za trudnice i dojilje.
Žumanjak, često neopravdano izbjegavan, zapravo je najvredniji dio jajeta. Osim što sadrži većinu vitamina i minerala, u njemu se nalaze i lutein te zeaksantin, dva snažna antioksidansa koja štite oči od starenja i razvoja makularne degeneracije. Znanstvena istraživanja pokazala su da osobe koje redovito jedu jaja imaju bolje očuvanu oštrinu vida u kasnijoj dobi. Osim toga, prirodne masti iz žumanjka pomažu apsorpciji vitamina i održavaju stabilnu razinu energije tijekom dana.
Dugo se smatralo da su jaja štetna zbog sadržaja kolesterola, no ta je tvrdnja posljednjih godina temeljito osporena. Danas znamo da kolesterol iz hrane ima znatno manji utjecaj na razinu kolesterola u krvi nego što se nekoć mislilo. Tijelo samo regulira proizvodnju kolesterola u jetri pa se kod većine zdravih ljudi unos jaja ne povezuje s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Naprotiv, novije studije pokazuju da redovita, umjerena konzumacija jaja može čak poboljšati lipidni profil povećavajući razinu takozvanog dobrog HDL kolesterola.
Jaja su i iznimno praktična namirnica koju možete na tržnici pronaći za svega dva ili tri eura. Pripremaju se brzo, mogu se kombinirati s gotovo svim vrstama povrća i žitarica, a dostupna su u svakoj trgovini i po vrlo pristupačnoj cijeni. Time predstavljaju jednu od rijetkih namirnica koja je istodobno i jeftina i nutritivno bogata. Za sportaše, djecu, starije osobe i one koji žele održavati mišićnu masu, jaja su gotovo savršena opcija. Jedna do tri porcije dnevno sasvim su sigurne i poželjne u sklopu uravnotežene prehrane.
Posebno vrijedi istaknuti važnost kvalitete jaja. Jaja iz slobodnog uzgoja, u kojima kokoši imaju prirodniju prehranu i pristup suncu, sadrže više omega-3 masnih kiselina i vitamina D od onih iz industrijskog uzgoja. Zato se preporučuje birati domaća ili ekološka jaja kad god je to moguće. Osim boljeg okusa, takva jaja pridonose i održivijem načinu prehrane.
FOTO arhiva
