Piše dr. Ivo Belan
Ako već niste sami patili od bolova te vrste, onda ste sigurno vidjeli nekoga kako skvrčen i nagnut na jednu stranu stenje od jakih bolova.
Od donjeg dijela kičmene moždine, u visini križa, izlaze na obje strane živčani korijeni koji se spajaju i stvaraju živac ishijadikus. Ishijadikus tada prolazi kroz malu zdjelicu, zatim iza kuka i nastavlja svoj put duž stražnje strane noge. Iznad koljena račva se u dvije grane koje završavaju u neposrednoj blizini prstiju stopala. Taj živac podražuje mišiće, kožu i ostale strukture noge. Ishijadikus je glavni živac noge, a ujedno i najveći u tijelu.
Išijas – skup različitih procesa
Išijas nije posebno oboljenje, nego je skup najrazličitijih procesa koji se javljaju s bolovima u području ishijadikusa. Dakle, uzroci išijasa su mnogostruki. Bolest se javlja većinom u muškarca, u dobi od 30 do 50 godina.
Kao što je poznato, između kralježaka su hrskavični jastučići. Prilikom jakog i naglog opterećenja, recimo dizanja teškog tereta, ali često i bez toga, hrskavični jastučić može iskliznuti i početi pritiskati živčane korijene koji formiraju ishijadikus. Jedan od glavnih simptoma pritiska jest išijas. Osim toga, uzrok išijasa mogu biti upalne i degenerativne promjene na zglobovima kralježaka, zatim prehlade i znatnija ohlađenja tijela, opće infekcije (npr. gripa), kronične intoksikacije (alkohol, olovo), šećerna bolest, ozljede kralježnice (npr. pri naglim nespretnim pokretima u radu, u sportu itd.), pritisak na živac u butini zbog lošeg položaja za vrijeme sjedenja ili zbog lošeg oblika stolca, proširene vene duž ishijadikusa, tumori male zdjelice. Uzroci mogu biti i psihičke prirode, recimo u neurotičara (često kao simulacija da bi dobili bolovanje).
Vodeći simptom – bol
Za vrijeme bolesti dominiraju boli najrazličitijeg karaktera (trganje, vrtanje, pečenje) i često mogu ostati jedini znak bolesti, sve do izlječenja. U akutnom nastupu bolesti bolesnik uglavnom leži, jer mu je hod znatno otežan. Kad stoji, bolesnik se oslanja na zdravu nogu, a dok hoda na nju prebacuje težinu tijela. Bolovi najčešće počinju u križima, zatim se šire duž stražnje strane natkoljenice i potkoljenice, sve do nožnih prstiju. Pojačavaju se kod kihanja, kašljanja, napinjanja radi ispražnjenja stolice i sličnih napora. Do pogoršanja dolazi kad je hladno i za naglih promjena vremena. Za toplog vremena boli popuštaju.
Pronaći pravi uzrok
Nažalost, često se događa da liječnik ne uspije otkriti pravi uzrok bolesti ili mu to uspije tek dugotrajnim i kompliciranim dijagnostičkim radom. Zbog toga, kad se ne utvrdi glavni uzrok, liječnik će početi sa simptomatskom terapijom. U akutnom stadiju išijasa preporučuje se mirovanje, uzimanje sredstava protiv bolova, zagrijavanje (kupke, termofor) i elektroterapija. U subakutnom stadiju može se primijeniti liječenje uštrcavanjem anestetičkih otopina (tzv. “blokade”). Kad je išijas kroničan, korisne su sumporne i muljevite kupke. U teškim slučajevima pritiska na živac potrebna je operacija. Rehabilitacijska terapija: različite vježbe, a primjenjuju se u kasnijim stadijima išijasa.
Oni koji su skloni ponovljenim napadima išijasa trebaju se čuvati u hladno doba godine.
