Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske u 2025. godini obilježena je značajnim neravnotežama između izvoza i uvoza. Ukupan izvoz dosegnuo je 25,2 milijarde eura, no istodobno je visok uvoz doveo do izraženog vanjskotrgovinskog deficita. Hrvatsko gospodarstvo pritom je nastavilo pokazivati izraženu ovisnost o uvozu, što potvrđuje činjenica da je njegova vrijednost gotovo dvostruko veća od izvoza pošto je ukupan uvoz iznosio 44,8 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je tek nešto više od polovice, što upućuje na strukturne slabosti domaće proizvodnje i vanjskotrgovinski deficit je u prošloj godini iznosio čak 19,6 milijardi eura. Podaci za početak 2026. godine dodatno potvrđuju nastavak sličnih trendova, uz i dalje prisutan deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom. Ipak, Koprivničko–križevačka županija jedna je od nekoliko županija u Hrvatskoj koja se može pohvaliti da ima vanjskotrgovinski suficit, odnosno prošle je godine imala veći izvoz, nego uvoz na čemu se već poslovično može ponajviše zahvaliti Podravki i Belupu.
Štoviše, naša županija bila je druga iza Brodsko–posavske po suficitu ostvarivši stabilan višak ponajviše zahvaljujući prehrambenoj, prerađivačkoj, ali i farmaceutskoj industriji. U prošloj je godini iz Podravine i Prigorja izvezeno roba i usluga u vrijednosti od 639,4 milijuna eura, a istovremeno je uvezeno 489,7 milijuna eura, što znači da je suficit iznosio gotovo 150 milijuna eura. Nastavljen je tako u Koprivničko–križevačkoj županiji pozitivan vanjskotrgovinski trend, jer otkako DZS vodi ovu statistiku, još od 2013. godine, poduzetnici iz Prigorja i Podravine ističu se kao uspješni izvoznici i svih prethodnih 12 godina završeno je u suficitu. No, prošla je godina bila rekordna i po uvozu i po izvozu, a u deset godina i vrijednost uvoza i izvoza se i više nego udvostručila. Gledano po državama, Njemačka je tradicionalno glavno izvozno, ali i uvozno tržište s kojim Koprivničko–križevačka županija i prošle godine ima izvrsnu vanjskotrgovinsku bilancu. U Njemačku je tako izvezeno ukupno roba i usluga u vrijednosti od 85,9 milijuna eura dok je izvezeno 52,8 milijuna eura što znači da je suficit s najvećim europskim tržištem iznosio više od 33 milijuna eura.
Drugo važno izvozno tržište je Italija u koju je izvezeno 71,3 milijuna eura, a uvezeno 47 milijuna eura što znači da je suficit bio veći od 24 milijuna eura. Ipak, najveći suficit su poduzetnici Koprivničko–križevačke županije unatoč embargu ostvarili s Rusijom. Ondje je tijekom 2025. godine izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od čak 65,2 milijuna eura što je gotovo pedeset posto više nego što je izvezeno godinu ranije. Upravo zahvaljujući ruskom tržištu, Koprivničko–križevačka županija može se pohvaliti izvrsnim suficitom pošto tijekom prošle godine iz Rusije nije uvezeno baš ništa. Ukupno je tijekom prošle godine iz Hrvatske u Rusiju izvezeno roba i usluga vrijednih 264 milijuna eura ili 16 posto više nego u 2024. godini. Ispada tako da je izvoz iz Koprivničko–križevačke županije obuhvatio gotovo četvrtinu cjelokupnog hrvatskog izvoza u Rusiju, a više je izvezeno tek iz Primorsko–goranske županije (81,9 milijuna eura). Razlog tome su lijekovi pošto su oni među proizvodima koji nisu obuhvaćeni sankcijama te oni posljednjih godina premašuju polovicu ukupnog izvoza u Rusiju, a tome najviše pridonose riječki Jadran galenski laboratorij i koprivnički Belupo. Najviše robe i usluga uvezeno je pak iz Slovenije (56,2 milijuna eura) s kojom smo u „minusu“ nekih 800 tisuća eura, a važna izvozna tržišta su tradicionalno zemlje u okruženju poput Srbije i Bosne i Hercegovine. Među zemlje u koje puno više izvozimo, nego što iz njih uvozimo su Mađarska, s kojom su Podravina i Prigorje u deficitu većem od 22 milijuna eura, i Poljska s deficitom od 21 milijuna eura.
FOTO ilustracija
