Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije
U EU GA IMA JEDINO HRVATSKA

Naše mirovine u drugom stupu se “tope”, a država ih koristi kao bankomat

Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista

Svake godine sve više uplaćujemo u obvezni mirovinski sustav, a novac u tom sustavu vrijedi sve manje. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, godišnji prinos obveznih mirovinskih fondova (OMF) za 2022. godinu bio je u minusima u sve tri kategorije A, B i C.

Kategorija B, s umjerenom strategijom ulaganja obveznih mirovinskih fondova, u koju nominalno ulaze svi zaposleni koji rade duže od 10 godina – na godišnjoj razini bila je u minusu 3,1 posto. U toj je kategoriji i najviše korisnika, gotovo 86 posto građana. Oni s manje staža te oni koji su samovoljno ušli u kategoriju A višeg rizika, u kojem dopuštate fondovima liberalnije upravljanje vašim novcem, imali su negativan prinos od 1,4 posto. Najmanje rizična kategorija C, najprikladnija građanima pred mirovinu, nosi i najmanje prinosa – a ona je najviše izgubila – čak 4,6 posto. Na to treba dodati i visoku stopu inflacije krajem godine od 13,1 posto koja je dodatno obezvrijedila vrijednost imovine OMF-ova za dodatne dvije milijarde eura, pa je, pretpostavlja se, ukupni gubitak vrijednosti imovine mirovinskih fondova oko četiri milijarde eura.

Ekonomisti: Štetan sustav

Profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Gojko Bežovan izjavio je za HINA-u da je Međunarodna organizacija rada (ILO) još 2018. izradila veliku studiju koja je pokazala da je drugi mirovinski stup bio neuspješan eksperiment pa je preporučila da se taj sustav napusti. Hrvatska je, dodajmo, jedina zemlja EU koja ga ima. A oni koji idu u mirovinu iz drugog stupa?

– Oni su izgubili novac i nastavit će ga gubiti i idućih godina – upozorio je  Bežovan koji dodaje kako su i Svjetska banka i ILO koncept privatizacije javnog mirovinskog sustava napustili.

Poljaci i Mađari sve su ukinuli, Slovaci ostavili mogućnost onima koji žele ostati na vlastiti rizik, a obveznim mirovinskim fondovima zabranili su ulaganja u državne obveznice. Estonija je ukinula model prije dvije godine, a Slovenci i Česi to nikad nisu ni imali. Stručnjaci ističu da mirovinska osiguravajuća društva moraju usklađivati mirovine s visinom inflacije pa će, nastavi li inflacija ovim tempom, biti u situaciji da neće imati otkud isplaćivati mirovine.

Situaciju s mirovinskim fondovima podrobno prati i Koprivničanac Željko Šemper iz Hrvatske stranke umirovljenika. On ne dvoji da su nakon katastrofalne mirovinske reforme od 1999. godine – za sve umirovljene od tog datuma – mirovine „novih“ umirovljenika za 17 posto manje od generacije koja je umirovljena do kraja 1998. godine.

– Drugi mirovinski stup bio je eksperiment Svjetske banke od 1. siječnja 2002. godine. Sada nakon 20 godina u Hrvatskoj „lome“ se koplja oko rezultata te vrste mirovinske štednje. Država je i dalje njegov najveći zagovaratelj i ne razmišlja o njegovu ukidanju, dok većina hrvatskih ekonomista ukazuje kako je štetan za Hrvatsku i mirovinski sustav i predlaže njegovo ukidanje ili pretvorbu u dobrovoljni stup – ističe Šemper.

Država je, smatra, zadovoljna, budući da je to za nju priručni bankomat, jer je 65 posto sredstava uloženo u obveznice, 20 posto u dionice, 10 posto u investicijske fondove i šest posto u depozite. Postavlja pitanje, zašto je Hrvatska tako vjerna tom modelu, a sve su ga države EU napustile ili ga uopće nisu ni prihvatile. Prema Šemperovim podacima, situacija je još lošija.

– U turbulentnoj 2022. godini prinosi su bili negativni: kategorija A -3,3 posto, u B -4,0 posto i u C -6,0 posto. Gledamo li prinose od osnivanja 2002. godine, prinos kategorije A iznosi tek 6,3 posto, B iznosi 5,0  i C 3,3 posto. Podsjetimo, od 20 posto doprinosa koji plaćaju zaposleni, pet posto ide za II. stup, pa taj iznos doprinosa nedostaje I. stupu. Zbog toga na kraju godine državni proračun taj iznos vraća I. stupu za isplatu mirovina, pa ukupan vraćeni iznos od 2002. do danas iznosi 85 milijardi kuna – otkriva Šemper.

U praksi se, smatra ovaj stručnjak za mirovinska pitanja, pokazalo da se II. stup ne isplati za zaposlene koji imaju bruto plaću do prosjeka Hrvatske, a oko 65 posto svih umirovljenika u trenutku umirovljenja vraća se sa svojom štednjom u I. stup, kao da nikad nisu bili u II. stupu, jer im je ta varijanta isplativija!

Preporuka: Treći stup!

-Dobrovoljni treći mirovinski stup mogu preporučiti zaposlenicima kojima do mirovine nedostaje dvadesetak godina, jer je zbog državnih poticajnih sredstava (DPS) vrlo isplativ, iako smatram da bi prinosi trebali biti veći – ističe i navodi da je tu pak problem strukture ulaganja s obzirom na rizike ulaganja.

Godišnji ulog u III. stup je 671 eura (mjesečno 90 eura), a državna poticajna sredstva godišnje iznose 100 eura ili 15 posto, a na taj ukupni iznos dolazi i godišnji prinos. To je prema tim parametrima daleko najisplativija štednja i preporuka je sadašnjim zaposlenicima.

– Član sam u III. stupu jednog mirovinskog fonda osam godina i moja se dobit, zavisno o pojedinim godinama, „vrti“ od 20 do 25 posto (DPS + prinos). Nije uvjet uplate uloga svake godine, a iz članstva III. stupa može se izaći kad to zaželite. Tom prilikom, ako želite, možete dobiti gotovinu do 30 posto štednje, a ostatak iznosa štednje vam se isplaćuje mjesečno, kvartalno ili godišnje, uglavnom do pet godina, prema želji umirovljenika – kazuje Šemper. Inače, na godišnjoj razini u OMF-ove tijekom 2022. uplaćeno je 1,09 milijardi eura, što je 9,7 posto više nego u prethodnoj godini, a istovremeno je ukupni iznos isplata iznosio 2,1 milijardu kuna, 7,6 posto više nego u 2021. godini. Portal mirovina.hr piše kako je neto imovina OMF-ova na kraju prosinca 2022. bila 17,546 milijardi eura, što je 107,48 milijuna eura manje nego 2021. 

FOTO: Podravski list

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

obavijest potrošačima

U prehrambenom proizvodu iz Albanije otkrivena prisutnost jako toksične kemikalije

sjednica gradskog vijeća

Grad podigao subvencije za vrtiće izvan grada, oporba ih kritizirala zbog nerješavanja problema s kapacitetima

SAVLADANA ZADNJA PREPREKA ZA IZGRADNJU GEOTERMALNE ELEKTRANE

Za izgradnju je potrebno 100 milijuna eura, tražit će strateškog partnera

DOBRA VIJEST ZA STANOVNIKE PODOLICA ALI I SVE OSTALE U PROMETU

FOTO Tri tjedna prije roka otvorena Zagrebačka, prometuje se u oba smjera

SAMO DA NAS VRIJEME POSLUŽI

Podravka sprema 4500 porcija graha, dijelit će se u parku, a znamo i satnice koncerata

PROMETNA NESREĆA NA PODRAVSKOJ MAGISTRALI

Sudarila se dva teretna vozila na Podravskoj magistrali. Jedna osoba ozlijeđena


Search

Upišite pojam koji želite pretraživati