Mnogi poljoprivrednici iz našeg kraja mogli bi uskoro ostati bez dijela poticaja koji dobivaju za svoju poljoprivrednu proizvodnju. Naime u tijeku je e-savjetovanje o Pravilniku o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima. Naime, po tom pravilniku poljoprivrednici dobivaju dodatne potpore po hektaru zemlje koje obrađuju zbog geografskih karakteristika zemlje. Stručnjaci u Ministarstvu poljoprivrede zaključili su da se na pojedinim područjima poljoprivrednici, kako bi uzgojili svoje usjeve, moraju boriti s primjerice, zemljom koja teže zadržava vlagu, da imaju teži pristup svojim zemljištima i slično, te im tako odobrili dodatne potpore po hektaru.
Studija po kojoj su se skrojila nova pravila nedostupna je za javnost. Sadašnji pravilnik iz 2019. godine prepoznaje tri kategorije područja s ograničenjima u kojima su poljoprivrednici dobivali dodatan novac zbog nepovoljnog položaja na kojem se nalaze. Tako su u gorsko-planinskim područjima (GPO) poljoprivrednici do sada dobivali 226 eura po hektaru. Oni koji zemlju obrađuju zemlju na područjima značajnih prirodnih ograničenja (ZPO) mogli su dobiti 120 eura po hektaru, a poljoprivrednici iz područja s posebnim ograničenjima (PPO) mogli su računati na dodatnih 82 eura po hektaru.
No, novi je Pravilnik neke jedinice lokalne uprave premjestio u niže kategorije, neke je u potpunosti izbacio, no neke su i dodane. Tako su po starom pravilniku u područja s posebnim ograničenjima potpale općina Kalinovac, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Ludbreg, Mali Bukovec i Rasinja. No, u novom su pravilniku samo, što se tiče područja značajnih ograničenja spomenuti Kalinovac i Koprivnički Ivanec, što znači da, ako pravilnik u ovom obliku bude usvojen, poljoprivrednici s područja Koprivničkih Bregi, Ludbrega, Malog Bukovca i Rasinje više ne bi imali pravo na ove poticaje. Dobra je pak vijest da je u spomenuto područje uvrštena općina Kloštar Podravski koja dosad nije bila spomenuta niti u jednom pravilniku. Razumljivo, poljoprivrednici iz općina koje su izbačene neće biti zadovoljni ovom odlukom, ali svoje nezadovoljstvo ne skrivaju ni poljoprivrednici iz drugih općina koje po njima trebaju biti uvrštene u pravilnik, a iz nekih njima nepoznatih razloga nisu. Jedan od njih je argumentirano i stručno objasnio zašto smatra da Pravilnik nije napravljen dobro.
– Općina Kalnik ovim Pravilnikom nema status ni GPP, ni status ZPO ni status PPO. Biti poljoprivrednik na području općine Kalnik vrlo je teško. U prilog tome govori i podatak da se stočni fond u proteklih 10 godina smanjio za 60 posto, s tendencijom daljnjeg smanjenja. Obrađujem laporasta i ilovasta tla s površinama koje uvelike podsjećaju na krške krajeve u Dalmaciji. Tla ne zadržavaju vlagu, a svojstva ilovače i laporaste zemlje su takva da ne zadržavaju minerale i važne kemijske elemente za rast i razvoj biljaka, stoga je svako ozbiljno ratarstvo nemoguće na području općine Kalnik. Stočarstvo je također neisplativo zbog usitnjenih površina koje nisu pogodne za ispašu stoke. Sve više parcela se zapušta i ljudi odustaju od poljoprivrede. Mladi migriraju u grad ili, ako i ostaju živjeti na selu, ne bave se poljoprivredom. Žalosti me što slični krajevi u Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji imaju jedan od statusa područja s prirodnim ograničenjima, a u isto vrijeme područje Kalnika to nema. Žalosno je i da se ovako važni dokumenti donose politički, umjesto da se pogledaju stručne analize, pa ako treba i izraditi nove analize tla, nagiba zemljišta, nadmorske visine – naveo je Krunoslav Đurec, koji se potpisao kao očajni mali poljoprivrednik iz općine Kalnik koji se ne misli još dugo baviti poljoprivredom.
FOTO: ilustracija
