Nesanica je poremećaj spavanja koji se očituje smetnjama usnivanja i/ili prosnivanja, nemogućnošću ponovnog usnivanja nakon buđenja noću te ranim buđenjem, što sve posljedično dovodi do osjećaja umora, iscrpljenosti, nervoze, razdražljivosti, smetnji koncentracije i produktivnosti u školi i na poslu, oscilacija u raspoloženju tijekom dana.
Prema podacima iz literature, 30 posto stanovništva žali se na neki od oblika smetnji spavanja, a 10 posto zbog toga ima poteškoća u dnevnom funkcioniranju. Kod psihijatrijskih poremećaja problemi spavanja javljaju se u više od 30 posto bolesnika. Koliko je sna nekome potrebno ovisi o dobi i individualnim razlikama, nekome je deset sati sna malo, a netko je zadovoljan s odspavanih 4-5 sati. Epidemiološke studije navode kako se nesanica češće javlja kod starijih osoba, kod žena i kod osoba koje imaju depresiju. Prema tipu, nesanice možemo dijeliti na primarne (kada problemi spavanja postoje, a da nisu vezani uz neki drugi zdravstveni problem ili stanje), i sekundarne, kada su problemi spavanja vezani uz neku bolest (npr. astma, depresija, artritis, karcinom, refluks, hipertireoidizam, Parkinsonova bolest, Sindrom nemirnih nogu, bol, lijekove koje uzima ili konzumaciju alkohola.
Nesanica nekad zna biti prvi simptom s kojim se bolesnik javi liječniku, a u podlozi je neka druga bolest. Uzroci akutnih nesanica mogu biti: značajni životni stresni događaj (gubitak važne osobe, gubitak ili promjena posla, rastava, selidba), bolest, emocionalna ili fizička neugoda, faktori okoline kao npr. buka, svjetlo, hladnoća, vrućina i neki lijekovi (za prehladu, alergije, depresiju, visoki tlak, astmu), kao i promjena normalnog rasporeda spavanja (transkontinentalni letovi, noćne smjene). Uzroci kroničnih nesanica mogu biti različiti: promjene u okolini, nezdrave navike vezane uz spavanje (izlasci, sjedenje za kompjutorom), smjenski rad, kronična bol, određena zdravstvena stanja i bolesti, fizičke ili psihičke. Nesanica je česta uz psihijatrijske poremećaje: depresiju, anksiozne poremećaje uključujući PTSP, shizofreniju, maničnu epizodu. Neke životne navike mogu negativno utjecati na kvalitetu spavanja: rad kod kuće, navečer, prije spavanja, spavanje tijekom dana (nakon ručka, npr.), smjenski rad, liječenje.
Akutna, prolazna nesanica uglavnom ne zahtijeva liječenje, jer prođe za nekoliko dana ili kada se ukloni uzrok. Liječi se osnovni poremećaj, s obzirom na to da je nesanica često samo simptom. Opće terapijske mjere odnose se na savjete i postupke iz domene tzv. higijene spavanja: odlazak na spavanje približno u isto vrijeme, jednako tako i buđenje, prostorija gdje se spava neka je prozračna, ugodne temperature, mračna, tiha, ugodnog ležaja, jutrom ustajanje odmah po buđenju, tuširanje, jutarnja tjelovježba, izbjegavanje „drijemanja“ tijekom dana, naročito poslijepodne, večernja šetnja, umirujuće aktivnosti, npr. čitanje, koristiti tehnike relaksacije, vježbe disanja i opuštanja, izbjegavanje kofeinskih pripravaka i obilnih „teških“ večernjih obroka, izbjegavanje alkohola, izbjegavanje večernjih uzbuđenja, npr. korištenje kompjutora, igrica, mobitela, dopisivanja na društvenim mrežama, a može pomoći slušanje uspavljujuće glazbe.
