Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije
RAZGOVOR S MLADENOM RUŽMANOM, DIREKTOROM RCGO-A PIŠKORNICA

Ne zna se hoće li otpad dolaziti iz četiri ili pet županija, ali utjecaj će na okoliš biti znatno manji nego što je sada

Nakon mjeseci pa i godina odgađanja i odugovlačenja, sada bi samo čudo moglo zaustaviti izgradnju Regionalnog centra za raspolaganje otpadom koji će se graditi u Koprivničkom Ivancu, gdje će se dovoziti, prerađivati i odlagati otpad iz četiri ili pet županija. O količinama otpada, tehnologiji odlaganja i prerade, zapošljavanju, financijama i još ponekim nepoznanicama, razgovarali smo s direktorom RCGO-a Piškornica Mladenom Ružmanom.

PL: Potpisan je Ugovor o projektiranju i radovima na izgradnji RCGO-a Piškornica. To znači da je zatvorena i financijska konstrukcija? Može li se sad sumirati koliko je vrijedan projekt Piškornice i tko će ga i u kojem obimu financirati?

– Vlada Republike Hrvatske je još 2019. godine donijela Odluku kojom je definirala da će se svi centri za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj financirati u omjeru 90/10, odnosno da će 90 posto sredstava biti osigurano iz sredstava Europske unije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: Fond), dok će 10 posto sredstava biti potrebno osigurati iz vlastitih izvora. Trenutno je predviđeno da će oko 70 posto sredstava biti iz sredstava EU, a 20 posto iz sredstava Fonda. Ukupna će vrijednost projekta biti oko 120 mil. eura, no konačan iznos bit će poznat nakon provedbe revizije Studije izvedivosti koja je u tijeku te nakon provedbe svih postupak javne nabave. S obzirom na to da program Konkurentnost i kohezija završava ove godine, za projekte koji su započeti prije 29. lipnja 2022., a u koje spada i RCGO Piškornica, predviđeno je prema Uredbi EK, a što se navodi i u Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2023. – 2028. godine, financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda kroz tzv. faziranje.

PL: Ukratko, hoće li osnivači morati povećati svoj udio u financiranju projekta?

– Udio osnivača se prema tome neće povećati, odnosno ostaje 10 posto kako je bilo i planirano. Financiranje tog dijela planirano je iz kreditnih sredstava tako da ni taj iznos neće izravno opteretiti proračune osnivača, već će oni izdati jamstva trgovačkom društvu Piškornica kako bi se isto moglo kreditno zadužiti za financiranje vlastitog udjela u projektu.

PL: Projekt ide u dvije faze, prvo kreće projektiranje pa radovi. Koliki je vremenski okvir za realizaciju cijelog projekta?

– Procijenjeni vremenski okvir je 44 mjeseca s probnim radom i ishođenjem dozvola za rad, predviđeno je da će projektiranje i ishođenje građevinskih dozvola trajati oko 12 mjeseci, kada se otprilike očekuju i prvi strojevi na samom gradilištu. Prema tom terminskom planu, RCGO Piškornica započela bi s radom u ožujku 2027. godine.

PL: Koliki je očekivani radni vijek odlagališta?

Predviđanja su u trenutnoj dokumentaciji rađena za period od sljedećih 25 godina, no realno je predvidjeti da će vijek trajanja takvog postrojenja biti i duži.

PL: Otkuda će se sve po otvaranju centra dopremati otpad? Koliko će se na dnevnoj bazi u Piškornicu dovoziti otpada?

– Sukladno postojećoj projektno-studijskoj dokumentaciji, Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, dokumentaciji o nabavi te Sporazumu (ugovoru) o projektiranju i izvođenju radova na izgradnji RCGO Piškornica koji je potpisan s tvrtkom Kostak, planiran je prihvat i obrada 99.877 tona/god. S područja četiri županije, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske. Predviđeni maksimalni dnevni kapacitet svih linija je do 480 t, no očekivano je oko 350 t.  

Na prijedlog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Vlada RH usvojila je novi Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2023. – 2028. god., koji u ovoj prvoj fazi ne predviđa prihvat otpada izvan planirane četiri županije. Tim planom predviđena je u drugoj fazi mogućnost prihvata otpada iz Bjelovarsko-bilogorske županije, što će zasigurno ovisiti o ispunjenju zadanih ciljeva i postignuća u JLS-ovima s područja te županije, dakle uspješnosti u gospodarenju otpadom i nastavno na to količinama ostatnog miješanog komunalnog otpada koji će ostati za obradu. Neću reći ništa novo što nije poznato svakom upućenijem građaninu kada kažem da kasnimo u ostvarenju nacionalnih ciljeva u sektoru otpada, jer se provedbi svojih obveza ne pristupa jednako odgovorno. Sjeverozapad je u tom kontekstu napredniji, o čemu svjedoči i podatak da su npr. među prvih pet JLS-ova na ljestvici uspješnosti u odvajanju i recikliranju čak četiri s područja obuhvata Piškornice. Stoga prihvat otpada izvan područja županija osnivača Piškornice treba sagledati i kroz valorizaciju puta koji je pređen. Ovo nije samo administrativno pitanje već je potrebno sagledati i dosadašnji angažman, sredstva i trud uložen u ovaj projekt. Dakle, za vrijeme važenja novog Plana gospodarenja otpadom i kroz period projektiranja i izgradnje RCGO-a Piškornica u obuhvatu se ništa ne mijenja.

PL: Možete li u kratkim crtama reći kako će se gospodariti otpadom u samom Centru i o samoj tehnologiji obrade otpada u RCGO-u? Koji je put od samog dovoza otpada u Centar do njegovog krajnjeg odlaganja? Koji su nusprodukti i posredni procesi? Što na kraju završava na deponiji i na koji će se način taj krajnji neiskoristivi produkt zbrinuti?

– Cijeli proces je dosta kompleksan, no pokušat ću ga pojednostaviti. U RCGO-u Piškornica zaprimat će se pet glavnih vrsta otpada – miješani komunalni otpad, glomazni otpad, odvojeno skupljeni i ostatni otpad nakon sortiranja poput papira, kartona i plastike koje komunalna društva nisu uspjela plasirati na recikliranje, građevni otpad i neopasni proizvodni otpad poput pepela, pijeska i slično. Prilikom ulaska, kamioni će se automatski provjeravati, vagati i odvoziti otpad do prihvatnih prostora. Glavni dio RCGO-a Piškornica bit će postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada koje će se sastojati od biološke obrade u boksovima za biosušenje, tri linije za mehaničku obradu i hale za dozrijevanje otpada. Primarni fokus za obradu je miješani komunalni otpad koji će se dovesti u prihvatni prostor, iz kojeg će se utovariti u boksove na biosušenje i to će trajati oko 15 dana. Svrha biosušenja je provođenje prvog stupnja biološke obrade u kojem se uklanjaju neugodni mirisi i oko 25 posto vlage iz otpada kako bi kasnije mehanička obrada bila učinkovitija. Tijekom mehaničke obrade izdvajaju se magnetični i nemagnetični metali, biorazgradiva frakcija, plastika i papir za recikliranje te goriva frakcija. Goriva frakcija kasnije ide na proizvodnju goriva iz otpada koji će se dalje plasirati na tržište, a biorazgradiva frakcije ide, na otprilike osam tjedana, u halu za dozrijevanje biootpada kako bi se u potpunosti inertizirala prije odlaganja. Ostale izdvojene frakcije, metali, plastika i papir plasirat će se na tržište za recikliranje. Svi ti postupci provodit će se u zatvorenim halama i uz sve mjere zaštite okoliša. Osim samog RCGO-a Piškornica, bit će izgrađene i dvije pretovarne stanice, jedna u Varaždinu, a druga u Zaboku. Želim samo još jednom napomenuti kako u sklopu RCGO-a Piškornica nije planirana energetska oporaba, odnosno spaljivanje otpada – tu će se samo proizvoditi gorivo iz otpada koje će se predati ovlaštenim oporabiteljima. Znači, odlagat će se samo inertizirani otpad, odnosno otpad koji je sličan kompostu, no zbog toga što potječe iz miješanog komunalnog otpada nije ga moguće koristiti u poljoprivredi kao onaj dobiven iz odvojeno sakupljenog biootpada.      

PL: Koliko je ta tehnologija sigurna za okoliš što se tiče otpadnih voda, plinova i slično? Vjerojatno mnogo sigurnija od trenutačnog zbrinjavanja otpada. Trebaju li se stanovnici okolnih mjesta brinuti za svoje zdravlje, a vezano uz procese koji se odvijaju ili će se odvijati u RCGO-u Piškornica?

– Izgradnja i rad Centra u komparaciji sa sadašnjim stanjem, kada se otpad odlaže na odlagalište bez cjelovite obrade, neće negativno utjecati na okoliš i zdravlje ljudi. Iako će se zaprimati veće količine otpada na obradu nego što se zaprimaju sada na odlagalište, taj će otpad, važno je naglasiti, biti obrađen, a na odlagalište će se odložiti, kao što sam već rekao, samo potpuno inertizirani otpad u kojem nema materijalno i energetski vrijednih sirovina, i to u znatno manjim količinama nego što se sada odlaže. Izrađeni su Studija utjecaja na okoliš i Elaborati zaštite okoliša te su provedeni postupci procjene utjecaja na okoliš u kojima je projekt dobio „zeleno svjetlo“ za izgradnju. Što se tiče zaštite zraka, odnosno sprječavanja širenja neugodnih mirisa i potencijalno opasnih plinova, predviđeno je više različitih stupnjeva zaštite. Najprije, sva obrada otpada predviđena je u zatvorenim halama koje će biti u stalnom podtlaku, zatim su predviđene dvije vrste filtera unutar samog postrojenja – vrećasti filteri i ispirači plinova – te konačno, prije ispuštanja plinova iz postrojenja predviđeno je završno pročišćavanje na biofilterima. Što se pak zaštite voda tiče, i tu je predviđeno više stupnjeva zaštite. Sva manipulacija otpadom vršit će se na vodonepropusnim podlogama, a sva otpadna voda skupljat će se u cjevovodima i kasnije pročišćavati na vlastitom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV), a ta voda se, pak, neće ispuštati u potok Gliboki, već je predviđena izgradnja sustava odvodnje (kanalizacije) do naselja Koprivnički Ivanec, gdje će se spojiti na postojeću mrežu odvodnje kojom će se ta voda odvoditi do UPOV-a grada Koprivnice, gdje će se još jednom pročistiti prije ispuštanja u okoliš. Na odlagalištu je također predviđen višestruki sustav zaštite, odnosno predviđen je dvostruki temeljni brtveni sustav u sredini kojeg je predviđen i sustav za kontrolu propuštanja geomembrane kako bi se, ukoliko dođe do oštećenja vodonepropusne geomembrane, moglo istog trena započeti sa sanacijom mogućeg propuštanja. S obzirom na sve predviđene mjere zaštite, okolno stanovništvo nema razloga za brigu, odnosno utjecaj na okoliš bit će manji nego što je sad, a pogotovo će biti manji od onog kada se 30 godina, od ’80-ih do 2010., otpad, bez ikakve zaštite, odlagao direktno na tlo. Mada sva ova ulaganja u provedbu mjera zaštite okoliša i smanjenja štetnih klimatskih emisija podižu trošak ove investicije, vjerujemo da je jasno kako u trenutku u kojem jesmo i šteta koju vidimo i posljedice koje trpimo uslijed klimatskih promjena nije bilo drugog izbora.

PL: U stalnom ste kontaktu s gospodinom Blažokom iz tvrtke Piškornica sanacijsko odlagalište. Hoće li se RCGO izgraditi prije nego ponestane prostora ili istekne dozvola za odlaganje na sadašnjem odlagalištu?

– Vijek postojećeg odlagališta planiran je sukladno planiranom početku rada Centra, odnosno do prve polovice 2027. godine.

PL: Možda ovo nije pitanje za vas, ali svakako ste upoznati sa sadašnjom situacijom. Postoji li mogućnost da će, prije negoli se izgradi RCGO Piškornica, neke od jedinice lokalne samouprave morati potražiti drugi način odlaganja otpada, jer na sanacijskom odlagalištu to više neće biti moguće?

– Dobro ste to na početku rekli, teško da ja mogu dati odgovor na to pitanje, no ono što je sigurno je to da će se Piškornica – sanacijsko odlagalište za sve svoje sadašnje, dugogodišnje partnere potruditi naći rješenje i omogućiti im zbrinjavanje na odlagalištu Piškornica do početka rada Centra. Za ostala odlagališta ne mogu govoriti, no Ministarstvo je donijelo Odluku o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta pa vjerujem da će se naći rješenje i u nekom ekstremnom slučaju, odnosno da će se pristupiti izmjeni te Odluke i nekoliko godina nakon njene primjene prilagoditi ju aktualnom stanju na terenu.

PL: U bliskoj će budućnosti RCGO Piškornica zapošljavati nove radnike, koliko se sveukupno radnih mjesta očekuje kada RCGO bude radio u punom kapacitetu?

– Očekivano je da će sveukupno biti zaposleno osamdesetak radnika, u samom Centru, ali i pretovarnim stanicama.

PL: U financijskom će smislu od RCGO-a najviše koristi imati Općina Koprivnički Ivanec. Koliko će godišnje na temelju komunalne naknade i drugih propisa uplaćivati u općinski proračun?

– Najprije, smatram kako nije sve samo u financijskoj koristi, odnosno od izgradnje Centra „koristi“ će imati svi zbog činjenice da će se štetne emisije u okoliš smanjiti jer će se smanjiti količine otpada koji se sada odlaže bez obrade, odnosno otpad koji će se odlagati u RCGO-u bit će inertiziran. Otpad svih stanovnika ovih četiriju županija bit će konačno zbrinjavan u skladu s uputama EU i EU direktivama, što znači da se neće plaćati penali EU zbog odlaganja miješanog komunalnog otpada bez obrade. Dakle, vrijedi ponoviti da su smanjenje utjecaja na okoliš i smanjenje proizvodnje CO2 najveći „profiti“ jer će se zatvoriti sva odlagališta neobrađenog otpada osim RCGO-a Piškornica i pripadajućih pretovarnih stanica. Nitko otpad ne želi u svojem dvorištu, no kako sam već spomenuo, utjecaj takvog postrojenja će biti minimalan. Početkom rada RCGO-a Piškornica otvorit će se osamdesetak novih radnih mjesta te će, nadam se, prilikom zaposlenja prednost imati okolno stanovništvo. Osim toga, kao kompenzacija stanovništvu s područja općine Koprivnički Ivanec, plaća se komunalna naknada. Ta naknada za sadašnje odlagalište Piškornica iznosi nešto manje od 240.000 eura godišnje, a za RCGO Piškornica bit će oko četiri puta veća, odnosno nešto manja od jedan milijun eura godišnje. Osim toga, Općina će imati pravo potraživati i naknadu od drugih jedinica lokalne samouprave pa će priljev ovih sredstava, vjerujemo, pridonijeti poboljšanju kvalitete života i podizanju komunalnog standarda u relativno maloj općini koja nema značajnija sredstva iz vlastitih izvora. 

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

Obavijest trgovačkog lanca

Plodine: “Ako ste kupili ovaj prehrambeni proizvod nemojte ga konzumirati”

Ljeto na zrinskom je počelo

VIDEO Prepun centar Koprivnice pjeva s Tonyjem u glas

jaka provjera pred put u austriju

FOTO Jelić Balta se raspucao protiv BiH viceprvaka, Zrinjski, ipak, ostao neporažen


Search

Upišite pojam koji želite pretraživati